hrvatski

Javna riječ u međuratnom Splitu

Javna riječ u Splitu između dvaju svjetskih ratova odzvanjala je i u fizičkom i u medijskom prostoru, kroz dva diskursa: usmeni (govorni) i pismeni. Realni prostor čine Općinsko vijeće, kavana ustrojena kao antički kor (s kriptoinstitucijom „stola mudraca“), tržnica i ribarnica kao mjesta razmjene i ideja a ne samo roba. U realni prostor ubraja se i teatar, i kazališni i ulični (ne samo za karnevala). Od medija je prvotno dostupan praktički samo tisak (radio tek potkraj). U tisku dominiraju novine, kao poprište javne riječi namijenjene glasilima, ali podjednako i kao zrcalo javne riječi izrečene u drugim ambijentima, pa zabilježene parcijalno. S te strane nam tadašnje splitske novine služe ne samo kao sekundaran, nego počesto i kao primaran povijesni izvor i značajan dokument javne riječi u međuratnom Splitu. Standardi novinskog diskursa postavljeni u međuratnom Splitu utjecali su preko svojih izravnih aktera (Baljkasa, Čogelje itd.) na razinu novinskog diskursa u Hrvatskoj nakon drugoga svjetskog rata.

Split ; međuratno razdoblje ; javna riječ ; medij ; diskurs ; novine ; Baljkas ; Čogelja

nije evidentirano