Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi

Usporedba masenih koncentracija PAU u PM10 , PM2, 5 I PM1 frakciji lebdećih čestica (CROSBI ID 653468)

Prilog sa skupa u zborniku | sažetak izlaganja sa skupa | domaća recenzija

Jakovljević, Ivana ; Pehnec, Gordana ; Vađić, Vladimira ; Usporedba masenih koncentracija PAU u PM10 , PM2, 5 I PM1 frakciji lebdećih čestica // Zbornik sažetaka Desetog hrvatskog znanstveno - stručnog skupa "Zaštita zraka '17" / Doko Jelinić, Jagoda ; Žužul, Silva (ur.). Zagreb: Hrvatsko udruženje za zaštitu zraka (HUZZ), 2017. str. 70-71

Podaci o odgovornosti

Jakovljević, Ivana ; Pehnec, Gordana ; Vađić, Vladimira ;

hrvatski

Usporedba masenih koncentracija PAU u PM10 , PM2, 5 I PM1 frakciji lebdećih čestica

Policiklički aromatski ugljikovodici (PAU) su organski spojevi koji se sastoje od međusobno spojena dva ili više aromatska prstena. Do danas je poznato više od 500 PAU te su jedni od prvih spojeva koji su svrstani u karcinogene supstance. Izvori policikličkih aromatskih ugljikovodika najčešće su povezani s ljudskom aktivnošću. U okoliš mogu dospjeti i prirodnim putem prilikom velikih šumskih požara i vulkanskih erupcija. PAU također nastaju tijekom brojnih industrijskih procesa (proizvodnja ugljena, sirove nafte, teških i lakih metala…) te spaljivanjem otpada i raznih plastičnih masa u nedopuštenim i nekontroliranim uvjetima. Ispušni plinovi automobila također mogu biti jedan od važnih izvora PAU. Uz emisije automobila kućna ložišta se ubrajaju u glavne izvore PAU u naseljima, osobito ako se kao gorivo rabi drvo ili ugljen. Današnja istraživanja, kako u svijetu tako i u Hrvatskoj, usmjerena su na proučavanje PAU vezanih na čestice aerodinamičkog promjera manjeg od 10 μm (PM10) i 2, 5 μm (PM2.5). Premda je zakonska regulativa usmjerena na BaP u PM10 frakciji, posebnu pažnju treba posvetiti česticama manjeg aerodinamičkog promjera jer je dokazano da se takve čestice duže zadržavaju u atmosferi, prodiru dublje u dišni sustav čovjeka te mogu imati štetne učinke na zdravlje ljudi. Uzorci PM10, PM2, 5 i PM1 frakcije lebdećih čestica sakupljani su tijekom godine dana (od siječanja do prosinca 2013) prosisavanjem zraka kroz filtre od kvarcnih vlakana. Mjerno mjesto nalazilo se u sjevernom dijelu grada Zagreba, koje karakterizira umjerena gustoća prometa. Do analize, uzorci lebdećih čestica su pohranjeni u aluminijske folije u zamrzivaču na temperaturu od -18 ºC. Analiza je provedena kromatografijom visoke djelotvornosti (HPLC) s fluorescentnim detektorom promjenjivih valnih duljina ekscitacije i emisije. Određivani su fluoranten (Flu), piren (Pir), benzo(a)antracen (BaA), krizen (Kri), benzo(b)fluoranten (BbF), benzo(k)fluoranten (BkF), benzo(a)piren (BaP), dibenzo(ah)antracen (DahA), benzo(ghi)perilen (BghiP) i indeno(1, 2, 3-cd)piren (IP). Masene koncentracije mjerenih PAU pokazuju sezonske varijacije s povišenim vrijednostima zimi i u jesen, te nižim vrijednostima u proljeće i ljeto. Pronađene su međusobne korelacije između pojedinih PAU vezanih na PM10, PM2.5 i PM1. Uspoređujući PAU u PM10 i PM2, 5 frakciji čestica, pronađeno je, da je više od 80 % PAU mjerenih tijekom zime sadržano u manjim česticama (PM2, 5), osim Kri, IP i DahA. U ljetnom razdoblju više od 60 % PAU bilo je vezano na PM2.5 frakciju lebdećih čestica, (osim DahA), a u proljeće više od 50 %, (osim za Flu, BaP i BbF). Uspoređujući PAU u PM1 i PM2, 5 frakciji nađeno je da je većina PAU vezana na sitnije čestice (PM1). Ta vrijednost je bila najviša tijekom zimskog razdoblja (više od 90 %).

BaP ; HPLC ; sezonske varijacije

nije evidentirano

engleski

Usporedba masenih koncentracija PAU u PM10 , PM2, 5 I PM1 frakciji lebdećih čestica

Policiklički aromatski ugljikovodici (PAU) su organski spojevi koji se sastoje od međusobno spojena dva ili više aromatska prstena. Do danas je poznato više od 500 PAU te su jedni od prvih spojeva koji su svrstani u karcinogene supstance. Izvori policikličkih aromatskih ugljikovodika najčešće su povezani s ljudskom aktivnošću. U okoliš mogu dospjeti i prirodnim putem prilikom velikih šumskih požara i vulkanskih erupcija. PAU također nastaju tijekom brojnih industrijskih procesa (proizvodnja ugljena, sirove nafte, teških i lakih metala…) te spaljivanjem otpada i raznih plastičnih masa u nedopuštenim i nekontroliranim uvjetima. Ispušni plinovi automobila također mogu biti jedan od važnih izvora PAU. Uz emisije automobila kućna ložišta se ubrajaju u glavne izvore PAU u naseljima, osobito ako se kao gorivo rabi drvo ili ugljen. Današnja istraživanja, kako u svijetu tako i u Hrvatskoj, usmjerena su na proučavanje PAU vezanih na čestice aerodinamičkog promjera manjeg od 10 μm (PM10) i 2, 5 μm (PM2.5). Premda je zakonska regulativa usmjerena na BaP u PM10 frakciji, posebnu pažnju treba posvetiti česticama manjeg aerodinamičkog promjera jer je dokazano da se takve čestice duže zadržavaju u atmosferi, prodiru dublje u dišni sustav čovjeka te mogu imati štetne učinke na zdravlje ljudi. Uzorci PM10, PM2, 5 i PM1 frakcije lebdećih čestica sakupljani su tijekom godine dana (od siječanja do prosinca 2013) prosisavanjem zraka kroz filtre od kvarcnih vlakana. Mjerno mjesto nalazilo se u sjevernom dijelu grada Zagreba, koje karakterizira umjerena gustoća prometa. Do analize, uzorci lebdećih čestica su pohranjeni u aluminijske folije u zamrzivaču na temperaturu od -18 ºC. Analiza je provedena kromatografijom visoke djelotvornosti (HPLC) s fluorescentnim detektorom promjenjivih valnih duljina ekscitacije i emisije. Određivani su fluoranten (Flu), piren (Pir), benzo(a)antracen (BaA), krizen (Kri), benzo(b)fluoranten (BbF), benzo(k)fluoranten (BkF), benzo(a)piren (BaP), dibenzo(ah)antracen (DahA), benzo(ghi)perilen (BghiP) i indeno(1, 2, 3-cd)piren (IP). Masene koncentracije mjerenih PAU pokazuju sezonske varijacije s povišenim vrijednostima zimi i u jesen, te nižim vrijednostima u proljeće i ljeto. Pronađene su međusobne korelacije između pojedinih PAU vezanih na PM10, PM2.5 i PM1. Uspoređujući PAU u PM10 i PM2, 5 frakciji čestica, pronađeno je, da je više od 80 % PAU mjerenih tijekom zime sadržano u manjim česticama (PM2, 5), osim Kri, IP i DahA. U ljetnom razdoblju više od 60 % PAU bilo je vezano na PM2.5 frakciju lebdećih čestica, (osim DahA), a u proljeće više od 50 %, (osim za Flu, BaP i BbF). Uspoređujući PAU u PM1 i PM2, 5 frakciji nađeno je da je većina PAU vezana na sitnije čestice (PM1). Ta vrijednost je bila najviša tijekom zimskog razdoblja (više od 90 %).

BaP ; HPLC ; seasonal variations

nije evidentirano

nije evidentirano

nije evidentirano

nije evidentirano

nije evidentirano

nije evidentirano

Podaci o prilogu

70-71.

2017.

objavljeno

Podaci o matičnoj publikaciji

Zbornik sažetaka Desetog hrvatskog znanstveno - stručnog skupa "Zaštita zraka '17"

Doko Jelinić, Jagoda ; Žužul, Silva

Zagreb: Hrvatsko udruženje za zaštitu zraka (HUZZ)

1848-185X

Podaci o skupu

Deseti hrvatski znanstveno - stručni skup "Zaštita zraka '17"

predavanje

03.10.2017-07.10.2017

Primošten, Hrvatska

Povezanost rada

Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita, Kemija, Kemijsko inženjerstvo