Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi

Dubrovačka Republika kao žrtva Bečkoga kongresa (CROSBI ID 59595)

Prilog u knjizi | izvorni znanstveni rad

Ćosić, Stjepan Dubrovačka Republika kao žrtva Bečkoga kongresa // Bečki kongres 1814./1815. : Historiografske refleksije o 200. obljetnici / Trogrlić, Marko ; Miloš, Edi (ur.). Zagreb : Split: Leykam International ; Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu, 2016. str. 57-91

Podaci o odgovornosti

Ćosić, Stjepan

hrvatski

Dubrovačka Republika kao žrtva Bečkoga kongresa

Premda je francuski poraz 1814. oživio nade u njezinu obnovu, Dubrovačka Republika, kao ni Venecija, nije bila pozvana ni zastupana na Bečkom kongresu 1814/15. To je jasno ukazivalo na namjere saveznika. O dubrovačkom teritoriju, kao kompenzacijskom ulogu, velesile su raspravljale na različitim razinama i prije Kongresa. Uz krupna pitanja ravnoteže moći, koja su u Beču pretresana, ni problem male Dubrovačke Republike nije bio posve nevažan. Pogotovo za Habsburšku Monarhiju kojoj je „vraćanje“ Dalmacije i ostalih Ilirskih Pokrajina bilo politički imperativ. U tom korpusu zemalja Dubrovnik je predstavljao iznimku jer se kao suverena država iz prednapoleonskog doba nije mogao pripojiti jednostavnom kompenzacijskom računicom. Stoga je Austrija, prije i tijekom pregovora na Kongresu, artikulirala labave pravne i političke argumente za dubrovačku aneksiju koja je sankcionirana završnim dokumentom. Sa stajališta europskog javnog prava i ratnih običaja, ali i proklamiranog načela legaliteta, pripajanje Dubrovačke Republike Austriji bilo je u najmanju ruku kontroverzno. Tim više što je prije i za vrijeme održavanja Kongresa još uvijek postojao pravni temelj i volja za obnovom drevne Republike. Usprkos tome, sudbina Dubrovnika, kao i sudbina Lucce, Genove i Venecije bila je zapečaćena kompromisom vodećih monarhija. Osim teritorijalnih i geopolitičkih interesa egzekuciji starih republika presudio je i animozitet prema republikanizmu kao obliku vladavine. „Žrtvovanje“ Republike na Kongresu uslijedilo je nakon višegodišnjih ratnih zbivanja. Posljedice francuske okupacije i rata s Rusima 1806. dovele su do sloma Republike 1808. Po prvi put u dubrovačkoj povijesti financijski i ljudski gubici nisu se mogli nadoknaditi političkom i diplomatskom akcijom. U svjetlu tih događaja treba tumačiti i političku nemoć republikanske elite nakon Napoleonovoga pada, kada se pojavila mogućnost obnove dubrovačke samostalnosti.

Dubrovnik ; Dubrovačka Republika ; Bečki kongres ; 19. stoljeće

nije evidentirano

engleski

Republic od Dubrovnik as a Victim of the Congress of Vienna

nije evidentirano

Dubrovnik ; Dubrovnik Republic ; Cogress of Vienna ; 19 century

nije evidentirano

Podaci o prilogu

57-91.

objavljeno

Podaci o knjizi

Bečki kongres 1814./1815. : Historiografske refleksije o 200. obljetnici

Trogrlić, Marko ; Miloš, Edi

Zagreb : Split: Leykam International ; Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu

2016.

978-953-340-036-5

Povezanost rada

Povijest