hrvatski

KAZNENA DJELA PROTIV GOSPODARSTVA – TERMINOLOŠKO- NORMATIVNI PARADOKS U KAZNENOM ZAKONU REPUBLIKE HRVATSKE

Kaznena djela protiv gospodarstva u Kaznenom zakonu svrstana su u zasebnu skupinu (Glava XXIV.). U fenomenološkom smislu, ona obuhvaćaju različite načine izvršenja (zlouporaba, prijevara, podmićivanje…), različite segmente gospodarstva (tržište kapitala, javne nabave, oglašavanje…), različite objekte zaštite (poslovne knjige, institut stečaja, fiskalni sustav…), a mogu se razvrstati i na različite karakterne kategorije (korupcijska, fiskalna, burzovna…). Unatoč njezinom ekskluzivnom gospodarskom nazivu i fenomenološki izdašnom gospodarskom sadržaju, naznačena glava Kaznenog zakona ne obuhvaća sva gospodarska kaznena djela već su ona, u dvostruko većem opsegu, dislocirana i involvirana u drugim glavama Kaznenog zakona. Ovakav „terminološko–normativni paradoks“ u Kaznenom zakonu proizlazi iz objektivnih teškoća glede definiranja i sadržajnog obuhvata gospodarskog kriminaliteta kao društveno- ekonomske pojave. Iz navedene činjenice uglavnom proizlaze nomotehničke i suštinske diskrepancije u pravnom prostoru između sintagmi gospodarska kaznena djela i kaznena djela protiv gospodarstva. Osim naznačene terminološko- sadržajne važna je i suštinsko-praktična dimenzija gospodarskog kriminaliteta – u kojem kontekstu se u radu prikazuju rezultati empirijskog istraživanja (anketnog ispitivanja) u svezi s određivanjem definicije gospodarskog kriminaliteta (ispitanici iz nadležnih državnih institucija) te u svezi s utjecajem gospodarskog kriminaliteta i korupcije na gospodarsku situaciju u Hrvatskoj (ispitanici iz gospodarskih subjekata i studenti adekvatnih profila obrazovanja – ekonomisti, pravnici, kriminalisti).

Kaznena djela protiv gospodarstva ; Gospodarska kaznena djela ; Gospodarski kriminalitet

nije evidentirano