hrvatski

Recentna izbjeglička kretanja i odgovor Islamske zajednice u Hrvatskoj

Europska unija je u ožujku 2016. odlučila implementirati mjere zatvaranja humanitarnog koridora duž čitave Istočnomediteranske i Balkanske rute. Tijekom sedam mjeseci (rujan 2015. – travanj 2016.) hrvatski je teritorij bio područje tranzita za mnoge izbjeglice i druge prisilne migrante. U tom su razdoblju brojne nacionalne i međunarodne organizacije civilnog društva, ali jednako tako i vjerske zajednice te karitativno-humanitarne organizacije, bile uključene u pružanje pomoći i podrške izbjeglicama. Ovaj rad u osnovnim crtama daje sažeti prikaz recentne problematike nastanka Balkanskog koridora te kretanja izbjeglica i drugih prisilnih migranata njime. U središtu pozornosti su aktivnosti Islamske zajednice u Hrvatskoj vezane uz pružanje pomoći i podrške izbjeglicama na hrvatskoj dionici Balkanskog koridora, u prihvatno- tranzitnim centrima u Opatovcu i Slavonskom Brodu, kao i promišljanja sugovornika o ulozi Islamske zajednice i islama kao religije u kontekstu izbjeglištva i pružanja pomoći raseljenima u svijetu. Kroz intervjue s predstavnicima vjersko-karitativnih organizacija prezentiramo njihove institucionalne odgovore na ovaj fenomen te analiziramo logističke kapacitete Islamske zajednice u Hrvatskoj kod pomaganja izbjeglicama. Zaključujemo da u nošenju s izazovima prihvata i integracije izbjeglica u društvo državni i civilni akteri, vjerske zajednice i vjersko- karitativne organizacije igraju neizostavnu ulogu.

Islamska zajednica u Hrvatskoj, izbjeglice, solidarnost, humanitarne prakse, azil

Rad je tiskan u Bošnjačkoj pismohrani koja je kao zbornik obuhvatila radove sa "XXIII međunarodnog znanstvenog simpozija: Migracije stanovništva – fenomen izbjeglištva", održanog u Zagrebu 18-19.11.2016., u organizaciji Bošnjačke nacionalne Zajednice za Grad Zagreb i Zagrebačku županiju, Instituta za migracije i narodnosti te Fondacije Mulla Sadra, Sarajevo.