hrvatski

Strukturne značajke i sastojinski oblici šumskih ekosustava NP KRKA i mogućnost njihove prirodne obnove s ciljem potrajnosti

U radu se donose rezultati istraživanja prikupljeni tijekom višegodišnjih terenskih izmjera u šumskim ekosustavima NP Krka. Istraživanja su obavljena na dvije temeljne razine: i). opis i kartiranje sastojinskih oblika na cijeloj površini parka i ii). opis strukture i mogućnost prirodne obnove u staroj sastojini/sjemenjači hrasta medunca na stalnoj pokusnoj plohi, na predjelu Stinica. Temeljni su ciljevi istraživanja i). opisati, prostorno locirati i postotno izraziti sastojinske oblike u parku te izraditi kartu sastojinskih oblika ; ii). ukazati na brojnost, kvalitetu i strukturu mladoga naraštaja, mogućnost opstanka i razvoja mladih biljaka hrasta medunca i mogućnost prirodne obnove. Metode korištene za prikupljanje podataka bile su: i). klasične i modificirane šumarske metode izmjere strukture sastojine i snimanja brojnosti pomlatka, te ii). geodetske metode izmjere terena i lociranja objekata u prostoru uz uporabu GPS i GIS tehnologije. Obavljena sustavna, višegodišnja istraživanja u parku donose zaključke: i). raznolikost vegetacijskog područja parka uvjetovana je heterogenošću područja s obzirom na orografiju terena i antropogeni i zoogeni utjecaj u prošlosti ; temeljni uzgojni oblici su šumepanjače s nizom njihovih degradacijskih stadija, dok najveći udio u parku čine šikare hrasta medunca (20%), kamenjar (15%), šikare (13%), šikara-kamenjar (10%) te ostale kategorije sa manje od 3% udjela ; ii). izmjere mladoga naraštaja u sjemenjači hrasta medunca ukazuju na zadovoljavajući broj jedinki ponika i mlađeg podmlatka hrasta medunca iz sjemena po ha, ali zbog njegovoga rasta i opstanka, neophodna su provođenja adekvatnih višekratnih mjera njege sastojine, također, otežavajući čimbenik razvoja mladoga naraštaja predstavljaju panjići već njegovanih biljaka crnoga jasena i bjelograbića te na tlu debele naslage listinca koji sprečava kontakt žira sa tlom i otežava prirodnu obnovu. Uvažavajući činjenicu, u smislu zaštiten acionalnoga parka, te obavljena istraživanja i u drugim nacionalnim parkovima, ukazuju na upitnost i mogućnost zadovoljavajuće prirodne obnove. Zaključak upućuje kako šumski ekosustavi nacionalnih parkova poradi svoje uloge, stabilnosti i potrajnosti (održivog razvoja) zahtijevaju aktivniji način zaštite u smislu aktivnoga pomaganja pozitivnih prirodnih procesa s ciljem poboljšanja strukture, biološke raznolikosti a time i potrajnostišumskih ekosustava mediterana.

Šumski ekosustavi, prirodna obnova, Stinice, NP KRKA

nije evidentirano