Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Jesmo li (bili) sekularni? Uz Habermasovo i Casanovino razumijevanje sekularizacije“ (CROSBI ID 60245)

Prilog u knjizi | izvorni znanstveni rad

Markešić, Ivan Jesmo li (bili) sekularni? Uz Habermasovo i Casanovino razumijevanje sekularizacije“ // Dvadeset pet godina hrvatske neovisnosti – kako dalje?. / Jakovina, Tvrtko (ur.). Zagreb: Centar za demokraciju i pravo Miko Tripalo, 2017. str. 415-436

Podaci o odgovornosti

Markešić, Ivan

hrvatski

Jesmo li (bili) sekularni? Uz Habermasovo i Casanovino razumijevanje sekularizacije“

Mnogi se slažu u ocjeni da zapadnoeuropska društva prestankom interesa za sekularizacijskom tezom, koja se najviše odnosila na zemlje i društva prožete kršćanskom religijom i na kršćanstvu izrasloj kulturi i civilizaciji, ulaze u postsekularno, odnosno religioznošću ispunjeno razdoblje, potvrđujući time 'proroštvo' da će u Zapadnoj Europi - u odnosu na 19. i 20. stoljeće - 21. stoljeće biti 'stoljeće religije'. Slijedno tome, ako je suditi prema javnoj 'sveprisutnosti' religijskoga u društvenome životu u suvremenom svijetu, tada se gotovo sa sigurnošću može reći da posljednjih 25 godina postojanja hrvatske države potvrđuju tezu da je u Hrvatskoj već i to veoma uspješno započelo 'stoljeće religije'. Polazeći od te postavke, autor će u ovome radu dati ponajprije prikaz duhovne i povijesne situacije vremena, potom će u razmatranju hoda europskoga društva od sekularnog do postsekularnog tražiti u Habermasovom i Casanovinom razumijevanju sekularizacije dokle su došli procesi sekularizacija u Hrvatskoj te će potom, govoreći o vitalnosti religijskoga, analizirati koliko je to religijsko uistinu bilo i jest 'vitalno' u Hrvatskoj u ovih 25 godina njezine samostalnosti. No, unatoč 'čvrstoj činjenici' o sveprisutnosti konfesionalno-religijskoga (katoličkog) u društvenome životu Republike Hrvatske, autor će na kraju pokušati (o)braniti tezu da bez postojanja sekularnosti i odvojenosti Crkve i Države neće biti moguće izgrađivati Hrvatsku kao modernu, demokratsku i svim njezinim građanima prihvatljivu državu i društvo.

religija, vitalnost religijskog, sekularizacija, sekularno/postsekularno društvo, Jürgen Habermas, José Casanova

nije evidentirano

engleski

Did we (were) secular? In addition to Habermas and Casanova's understanding of secularization,

nije evidentirano

religion, vitality of religion, secularization, secular / postsecular society, Jürgen Habermas, José Casanova

nije evidentirano

Podaci o prilogu

415-436.

objavljeno

Podaci o knjizi

Dvadeset pet godina hrvatske neovisnosti – kako dalje?.

Jakovina, Tvrtko

Zagreb: Centar za demokraciju i pravo Miko Tripalo

2017.

978-953-56875-7-3

Povezanost rada

Sociologija