hrvatski

Novi standardi zaštite općeg i radnog drvoprerađivačkog okoliša

Etičko pitanje zaštite radnika u drvoprerađivačkoj industriji odnosi se na nedostatnu svjesnost o sigurnosti i zdravlju na radu. Drvna prašina, posebno tvrdih vrsta hrastovine i bukovine, svrstana je među kancerogene i/ili mutagene tvari (1). S obzirom da su u Republici Hrvatskoj tvrde vrste drva, pogotovo hrastovina i bukovina, zastupljene i do 70 % u preradi i približno 62% u ukupnoj šumskoj sječi, potrebno je razmotriti s povećanom pažnjom postojeće granične vrijednosti, mjere sigurnosti i zaštite na radu s drvnom prašinom, poznavati stvarno stanje izloženosti radnika i zdravstvenih učinaka zbog izloženosti drvnoj prašini (2, 3). Pravilnikom (NN 40/2007) date su tehničke, administrativne i higijenske mjere zaštite radnika od rizika izloženosti drvnoj prašini (1). Prema dosadašnjim određivanjima ukupna prekoračenja GV izloženosti radnika ukupnoj prašini tvrdih vrsta drva (N=141) iznosila su za 33 % slučajeva a respirabilnoj frakciji drvne prašine (N=137) iznosila su 24 % (4). Dosadašnja istraživanja u dvije domaće pilane izloženosti radnika endotoxinu emitiranog u radni prostor iz drvne prašine sirovog drva, pokazala su prekoračenje (148-672 EU/m3) granične vrijednosti od 125 EU/m3 (5). Izloženost organskoj drvnoj prašini može uzrokovati akutne i kronične poremećaje dišnog sustava, od iritativnih simptoma gornjih i donjih dišnih putova do astme, KOPB-a, hipersenzitivnog pneumonitisa i toksičnog sindroma organskih prašina. Kancerogeni se učinak povezuje s nastankom karcinoma nosne šupljine i sinusa. Istraživanje zdravstvenih učinaka kod radnika u pilanama očitovali su se u porastu prevalencije suhog kašlja i smanjenju plućne funkcije u odnosu na kontrolnu skupinu ispitanika, te povećanju kiselosti kondenzata izdaha radnika izloženih drvnoj prašini nakon tjedne radne izloženosti. Navedeni štetni učinci u pilanskih radnika bili su, međutim, ovisni o vrsti obrađivanog drva, koncentraciji spora plijesni u zraku radnog okoliša, te o biološkim i socio-ekonomskim osobinama izloženih radnika (6). Drvoprerađivačka djelatnosti može imati pozitivan utjecaj na proces kruženja ugljika korištenjem vlastitog drvnog ostatka kao energenta pri čemu je potrebno utjecati na smanjenje emisija od izgaranja u okoliš. Mjere i tehnike smanjenja ispuštanja u okoliš nastalih onečišćujućih tvari iz drvne industrije moguće su dodatnim ulaganjima u zatvorene sustave ispusta s filtriranjem i novom tehnologijom izgaranja drvnog ostatka. Preporuča se centralizirani sustav i daljinsko grijanje na biomasu u lokalnim zajednicama pri čemu se značajno smanjuje razina onečišćenja zraka.

drvna prašina, kancerogenost, onečišćujuće tvari, izgaranje biomase

nije evidentirano