hrvatski

Čovjek i okoliš na granici: Sava, odvodnja i život posavskog stanovništva u 18. i 19. stoljeću

Čovjek i okoliš na granici: Sava i odvodnja, te život u posavskom kraju (Osvrt na 18. i 19. stoljeće) Čovjek i vode oduvijek su jedno. Na području Kraljevine Hrvatske i Slavonije čovjek je u prošlosti svojim intervencijama značajno utjecao na hidromorfologiju pa je njegov utjecaj na vode, tj. rijeke, i okoliš vidljiv od prvih planova regulacije iz 18. stoljeća, a postao je značajnije osjetan od 19. stoljeća, tj. prvih radova na hidroregulaciji rijeka. U ovom radu u teritorijalnom smislu više pozornosti je posvećeno „srednjem slavonskom dijelu“ Posavine u 18. i 19. stoljeću. Tu je Sava najvažnija rijeka i višestoljetna državna granica dvaju velikih carstava i jedna od glavnih hrvatskih rijeka ; granični položaj Save najočitiji je kada je bila razdjelnica između zemalja pod vlašću Habsburgovaca i Osmanskoga Carstva. Tijekom 18. i 19. stoljeća obala Save nije bila dovoljno visoka i jaka da zadrži rijeku. Naime, česti visoki vodostaji Save bili vezani manje za proljetno otapanje snijega a više neredovitim obilnim oborinama, pa su u navedenim stoljećima mnogobrojni primjeri naglog porasta vodostaja ukazivali na težak i nesiguran život čovjeka, posebice poljoprivrednika, kao i pustošenje okoliša. Ipak, kako je vrijeme odmicalo izgradnja nasipa je postajala sve uspješnija pa o ozbiljnijoj izgradnji nasipa i obrani od poplava može se govoriti tek od sredine 19. stoljeća i nadalje kada je i odvodnja zemljišta bila i ostala jedan od najvažnijih zadataka u vodoprivrednoj djelatnosti.

granica, rijeka Sava, 18. i 1`9. stoljeće, Posavina, povijest okoliša, ekohistorija, poplave, nasipi, odvodnja

nije evidentirano