hrvatski

Miljevačko zdravstvo

Iz sadržaja pronađenih starih zapisa o bolestima koje su u prošlosti harale među miljevačkim stanovništvom, osobito iz zapisa o velikoj epidemiji variole tijekom 1887. godine, može se iščitati svakodnevna primjena ove izreke u stvarnom životu ljudi u tom razdoblju. Oni su se borili i protiv gladi i protiv bolesti, a siromaštvo i neukost, neznanje i nedostatak lijekova, te mnoge bolesti stalno su nagrizale njihovo zdravlje i vodile ih u smrt. Danas Svjetska zdravstvena organizacija, prema definiciji svjetski priznatoga hrvatskog liječnika i profesora medicine dr. Andrije Štampara, označava i tumači zdravlje kao stanje potpunoga tjelesnog, duševnog i socijalnog blagostanja, a ne samo odsutnost bolesti i oronulosti. Što su Miljevčani u vrijeme haranja epidemija zaraznih bolesti imali od ovih sastavnica u definiciji zdravlja? Odgovor je na ovaj upit – malo ili ništa. To malo moglo je biti samo tjelesna snaga, možda i stabilno duševno stanje, a o drugim blagostanjima nije moglo biti ni govora. I to malo bilo je dostatno za preživljavanje. Naime, u „ratu“ sa zaraznim bolestima i siromaštvom, a bez lijeka kao glavnog „oružja“, opstajali su samo zdravi i sretni. Iako u zapisima o haranju kuge u srednjem vijeku u Dalmaciji ne nalazim nikakvih podataka o Miljevcima, blizina Šibenika i opis epidemije variole u Šibeniku, odakle se ova bolest raširila i poharala Miljevce, dostatni su za temeljitu pretpostavku da je i ova pošast, kuga, kao i variola, uništila živote mnogih Miljevčana. Sustav zdravstvene službe i zaštite ni danas ne može ostvariti i zadovoljiti potrebe svega pučanstva.

Miljevci, zdravstvo, povijest

nije evidentirano