hrvatski

Prikaz šume u djelima Josipa Kozarca i značaj šume u mitologiji starih Slavena

Josip Kozarac literat je u čijim djelima šuma zauzima posebno mjesto. Ona je za nj izvor života, mjesto u kojem čovjek pronalazi svoj mir i duhovnu okrjepu. Budući da je bio šumar po struci, itekako je dobro poznavao sve njezine tajne kutke i predjele, što je posebno vidljivo u djelu "Slavonska šuma". Djelo je to u kojem Kozarac minuciozno opisuje šumu i bića koja je nastanjuju, kako naravna tako i nadnaravna. Svjestan je blagodati koje ona donosi, ali i opasnosti koje vrebaju u pojedinim tamnim kutcima.Odrastavši na Krnjašu, uz Bosut, Kozarac je šumu uklopio u sliku svakodnevice slavonskoga seljaka, budući da je dobri poznavao prilike u kojima se tada živjelo. Stari Slaveni itekako su štovali šumu i ona je neiozstavan dio njihove mitologije. Pojedina su drveća štovali kao božanstvo, vjerujući da se pojedinac nakon svršetka zemaljskoga života preobražava u ono drvo koje je najsličnije njegovu karakteru. Ovaj rad prikazuje Kozarčev doživljaj šume na temelju citata iz pojedinih djela te se daje osvrt na slavensku mitologiju. Također, ukratko se analiziraju pojedini Kozarčevi članci objavljeni u "Šumarskom listu", glasilu Hrvatskoga šumarskoga društva, čijim je urednikom bio u razdoblju od 1896. do 1898. godine. Josip Kozarac u svojoj je osobi ujedinio dvije različite struke - književnost i šumarstvo, a ovaj rad ukratko nastoji prikazati ova aspekta njegova djelovanja.

Josip Kozarac, šuma, Slavonija,

Posebna izdanja / Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Centar za znanstveni rad u Vinkovcima, ISSN 1330-0733 ; knj. 28.