Etika u arheologiji – od arheološkog iskopavanja do muzejskog izloška (CROSBI ID 60732)
Prilog u knjizi | izvorni znanstveni rad | domaća recenzija
Podaci o odgovornosti
Gabrić, Petar ; Jelenić, Vera
hrvatski
Etika u arheologiji – od arheološkog iskopavanja do muzejskog izloška
Kulturna baština je jedan od najvažnijih aspekata suvremenog društva. Upravo je arheologija kao znanost bitan čimbenik koji iskopani arheološki nalaz analizom, interpretacijom i prezentacijom oblikuje u ono što će se u budućnosti zvati kulturnom baštinom. Međutim, na putu nalaza od iskopavanja do muzejskog predstavljanja arheolozi i srodni stručnjaci nailaze na mnoge etičke dileme. Etika u arheologiji je tema koja se pojavila relativno kasno, tek u drugoj polovici 20. stoljeća, što je dijelom zbog političkih i povijesnih prilika, ali i novih dostignuća u znanstvenoj metodologiji nakon 1950-ih. Arheologija se bavi istraživanjem prošlosti, no nakon pitanja kako i kada je određena zajednica živjela, postavlja se pitanje zašto. Koja je svrha arheoloških istraživanja i poznavanja prošlosti? Naročito kada prošlost ima drugačije značenje za arheologa i pukog čovjeka kao u slučaju Aboridžina i paleolitičkog špiljskog slikarstva u Arnhem Landu. To su osnovna moralna pitanja s kojima se susreće teorijska arheologija. U praksi arheolog nailazi na mnoga druga. S jedne strane, u pitanju je arheolog koji već samim činom iskopavanja uništava i Zemljinu površinu i često nečije privatno vlasništvo. Nadalje, arheolog mora pokazati odgovornost pri postupanju s posthumnim ostacima čiji se dijelovi nakon analiza iz određenih razloga uništavaju. Treba imati na umu da su ti osteološki nalazi posmrtni ostaci nečijeg pretka. Slično ovome problemu predstavljaju i etnoarheološka istraživanja kojima je cilj proučavanje života postojećih zajednica kako bi se rekonstruirao život zajednica u daljoj prošlosti. Takva istraživanja ugrožavaju privatnost članova tih zajednica, a da kao takva gotovo nikada ne daju pouzdane i egzaktne rezultate. S druge strane, nisu samo arheolozi oni koji svojim lošim moralnim prosudbama mogu negativno utjecati na arheološku baštinu. Namjerno uništavanje kulturnih spomenika kao čin religijskog ekstremizma, upotreba arheologije u političke svrhe kao kod imena i zastave države Bivše Jugoslavenske Republike Makedonije, ali i muzejske zbirke temeljene na ukradenim nalazima poput zbirke British Museuma samo su dio suvremenih moralnih rasprava u okviru arheologije. Ovim radom obradit ćemo ovu kompleksnu interdisciplinarnu temu te pokušati ukazati na moguća rješenja navedenih etičkih problema u suvremenoj arheologiji.
arheološki nalaz ; etnoarheološka istraživanja ; teorijska arheologija ; kulturna baština ; etički problemi
nije evidentirano
engleski
Ethics in archaeology – from an archaeological excavation to a musem exhibit
nije evidentirano
archaeological find ; ethnoarchaeological research ; theoretical archaeology ; cultural heritage ; ethical problems
nije evidentirano
Podaci o prilogu
179-193.
objavljeno
10.17605/osf.io/2nv65
Podaci o knjizi
Filozofija i znanost: zbornik radova s međunarodnog studentskog simpozija Udruženja studenata filozofije u Zagrebu, 15. i 16. svibnja 2014. godine
Cerovac, Nikola ; Degač, Đurđica ; Jurak, Karlo ; Kadić, Nino ; Tomašegović, Nikola
Zagreb: Udruženje studenata filozofije Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (USF)
2014.
9789539943750
Povezanost rada
Arheologija, Etnologija i antropologija, Integrativna bioetika (prirodne, tehničke, biomedicina i zdravstvo, biotehničke, društvene, humanističke znanosti)