hrvatski

SUBJEKTIVNA DOBROBIT, OPTIMIZAM, DOŽIVLJAJ ZANESENOSTI I GLAZBENO OBRAZOVANJE U ADOLESCENATA

Ovaj rad polazi od pretpostavke da izvannastavne i izvanškolske aktivnosti kao takve pozitivno utječu na razvoj mladih na više načina: pružaju vodstvo odraslih i smanjuju izloženost mladih negativnim utjecajima. Uključuju mlade u rad lokalnih institucija i nude priliku mladim ljudima otkriti svoj identitet razvijajući vlastite interese (Casey, Ripke i Huston, 2005). Kultura mladih, kao dio osobnog identiteta, važno je područje njihove komunikacije, socijalizacije i načina života. Poznavanje kulturnih vrijednosti te korištenje kreativnih i stvaralačkih vještina pomaže kulturno osvijestiti mlade ljude koji će nedvojbeno pozitivno utjecati i na zajednicu u kojoj žive (Pejić Papak i Vidulin, 2016). U tom će se slučaju kulturnim transferom-s kulture na pojedinca i s pojedinca na kulturu, potaknuti razvoj kulturnog identiteta pojedinca i društva (Vidulin, 2014). Glazbeno obrazovanje i sportske aktivnosti vrlo su čest izbor slobodnih aktivnosti među školskom djecom. Pretpostavlja se kako je razlog tome vrlo dobra organizacija aktivnosti, jasni i provodljivi programi te stručno vodstvo. Stoga se pri istraživanju polazilo od činjenica da se glazbeno obrazovani adolescenti glazbom bave jer su intrinzično motivirani, potpuno zaokupljeni aktivnošću u kojoj uživaju, naučeni odricati se i naporno vježbati kako bi postigli potrebne vještine i samokontrolu. Namjera istraživanja bila je dokazati kako su adolescenti koji su završili šestogodišnje osnovno glazbeno obrazovanje zadovoljniji životom, optimističniji, češće doživljavaju zanesenost i sretniji su od adolescenata koji se aktivno bave sportskim aktivnostima i adolescenata koji nisu glazbeno obrazovani i ne bave se sportskim aktivnostima. Empirijski dio istraživanja proveden je u srednjim glazbenim školama: Josipa Runjanina u Vinkovcima, Franje Kuhača u Osijeku i Glazbenoj školi Požega te Športskoj gimnaziji Zagreb i Gimnaziji Matije Antuna Reljkovića u Vinkovcima. Istraživanje je obuhvatilo 460 učenika u dobi od 16 do 18 godina. Rezultati su potvrdili većinu očekivanja. Glazbenici su uz sportaše pokazali visoku razinu dobrobiti, zadovoljstva životom i optimističnog stila te najčešće doživljavanje zanesenosti, za razliku od skupine ostalih adolescenata koja je očekivano dala najslabije rezultate za navedene varijable. Rezultati ovog istraživanja mogu poslužiti u planiranju odgojno-obrazovnih sadržaja i nastojanjima da se vrijednosti glazbe i glazbenog obrazovanja prepoznaju i koriste tijekom cijelog života.

adolescenti, glazbeno obrazovanje, optimizam, subjektivna dobrobiti, zanesenost

nije evidentirano