hrvatski

Digitalno modeliranje reljefa

Jedan od najvažnijih zadataka geomorfometrije je izrada i analiza digitalnog modela reljefa (DMR). Upravo o digitalnom modelu reljefa, koji ima više specifičnih primjena, kao što su predviđanja, procjene rizika, donošenje odluka u upravljanju okolišem itd., ovise izlazni rezultati. U ovoj knjizi istražuje se utjecaj korisničko-definiranih parametara na točnost digitalnog modela reljefa. Prikazan je cjelokupan proces digitalnog modeliranja reljefa s posebnim naglaskom na važnost metoda interpolacije i prostorne rezolucije. U prvome dijelu teksta priložena je iscrpna teorijska osnova. Pri tome se ponajprije podrazumijeva tumačenje različitih faza digitalnog modeliranja reljefa, a kao najistaknutije navode se prikupljanje podataka, prostorna interpolacija i određivanje prikladne veličine piksela. Nakon tumačenja procesa izrade DMR-a, velik dio teksta odnosi se i na digitalne analize reljefa (DAR) na temelju DMR-a. U teorijskom dijelu posebna je pozornost pridana i tumačenju točnosti, odnosno kvaliteti i preciznosti DMR-a. U tekstu su prvi put predstavljeni rezultati anketnog ispitivanja korisnika o njihovim praksama u procesu digitalnog modeliranja reljefa. Rasvijetljeno je, primjerice, kako korisnici ocjenjuju točnost DMR-a, koje metode primjenjuju za prikupljanje podataka ili kakva im je općenito svijest o važnosti korisničko-defi niranih parametara u procesu izrade DMR-a. Teorijsku osnovu prati snažna praktična primjena. Za izradu modela i usporedbu metoda interpolacije korištena su četiri skupa visinskih podataka dobivenih različitim metodama, tehnikama i procedurama prikupljanja podataka: batimetrijskom izmjerom, aerofotogrametrijskom izmjerom i stereorestitucijskom obradom, zračnim laserskim snimanjem i vektorizacijom izohipsi s HOK-a. Lidarski generiran DMR poslužio je kao referentno stanje za ocjenu točnosti ostalih modela. Usporedbom devet determinističkih i osam geostatističkih metoda interpolacije, odabrani su najprikladniji interpolatori za potrebe različitih istraživanja. Za odabir najboljih metoda interpolacije korišteno je osam statističkih parametara, grafički prikazi (dvodimenzionalni i trodimenzionalni), izračun i usporedba profila i mjere strukture za odabrani geomorfometrijski parametar (nagib). Poseban naglasak stavljen je na veličinu piksela, koja je računana za svaki model posebno iz nekoliko formula. Usto, razvijen je koncept hibridnog DMR-a, koji se temelji na prestrukturiranju i progušćivanju ulaznih podataka geostatističkim modifikacijama. Ocjena točnosti DMR-ova, uz uobičajene pokazatelje, izvedena je i s obzirom na uspješnost izvođenja hidroloških parametara: 1. površinskog otjecanja – primjenom razvijenog “DNK” koncepta utvrđivanja horizontalnog odmaka i 2. drenažnog bazena – izračunom kubature i trodimenzionalne površine. Velik dio teksta odnosi se i na batimetrijsko istraživanje Vranskog jezera. Izrađena je prva batimetrijska karta Vranskog jezera u Republici Hrvatskoj na temelju batimetrijske izmjere pomoću RTK-GPS-a i jednosnopnog dubinomjera. Prikazani su novi znanstveno-metodološki utemeljeni podatci o batimetrijskim značajkama, površini i volumenu Vranskog jezera. Tematika ove knjige iznimno je popularna u inozemstvu, no dosadašnja izdanja ovakve prirode na hrvatskom jeziku su oskudna. Dostupna su tek izdanja koja se s nekoga drugog aspekta ili usputno odnose na ovo područje geoinformatike poput Analiza krajolika pomoću GIS-a (Lang i Blaschke, 2010) ili Uvod u geografsko informacijske sutave (Pahernik, 2006). Tekst ove knjige sinteza je doktorskoga rada DMR u analizi geomorfometrijskih parametara: primjer PP Vransko jezero docenta dr. sc. Ante Šiljega, koji je izrađen je na Geografskom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u sklopu Poslijediplomskoga doktorskog studija Geografske osnove prostornog planiranja i uređenja te diplomskog rada Utjecaj korisničko- defi niranih parametara na točnost DMR-a Mirka Barade, mag. geogr., obranjenog na Odjelu za geografiju Sveučilišta u Zadru, uz nadopunu novim sadržajima gdje god je to bilo potrebno. Tekst sadrži desetak poglavlja. Zbog kompleksnosti problematike sadržaj je strukturno razgranat. Sadržajem je tekst primarno namijenjen studentima, znanstvenicima i nastavnicima iz sfere visokog školstva, osobito u geografiji, geodeziji i geoinformatici. Također, sadržaj je koristan i primjenjiv u mnogim drugim područjima poput građevine, poljoprivrede, šumarstva, ekologije, geologije, hidrologije i u svim ostalim područjima gdje reljef ima veliku važnost te ga je potrebno kvantificirati i vrednovati.

digitalno modeliranje reljefa ; korisničko definirani parametri ; metode interpolacije ; prostorna rezolucija

nije evidentirano