hrvatski

Primjena mikrostrukturiranih uređaja u razvoju procesa

Mikrostrukturirani uređaji imaju višestruku primjenu u biotehnologiji i medicini kao i u različitim područjima kemijske i farmaceutske industrije. Prema podatcima dostupnim u literaturi, više od 50 % reakcija industrijske proizvodnje finih kemikalija i farmaceutski aktivnih komponenti može biti unaprijeđeno primjenom kontinuiranih procesa temeljenih na primjeni mikrostrukturiranih uređaja, a za većinu njih (44 %) mikroreaktori će biti prioritetni izbor reaktora. Mala dimenzija (promjer kanala u području 10 – 500 µm) je ključni čimbenik koji utječe na povećanje učinkovitosti procesa provedenih u mikrostrukturiranim uređajima. Veliki omjer površine i volumena, brži prijenos tvari, povećana brzina prijenosa topline i s njom povezan manji utrošak energije, učinkovita kontrola procesa, korištenje minimalnih (μL) volumena sirovina i povećana produktivnost samo su neke od prednosti mikrostrukturiranih uređaja koje se obično ističu [1]. Iako je najveći dio reakcijskih sustava istraživanih u mikrostrukturiranim uređajima povezan s kemijskim sintezama, biotransformacije u mikroreaktorima su se također pokazale kao obećavajuća alternativa klasičnim procesima. Primjena mikrostrukturiranih uređaja bit će prikazana na tri ogledna primjera, (i) proizvodnja heksanala katalizirana enzimom alkohol dehidrogenaza s in situ regeneracijom kofaktora NAD+ i separacijom produkta [2], (ii) ekstrakcija polifenola vodenim dvofaznim sustavima [3] i (iii) biokatalitička proizvodnja biodizela katalizirana enzimom lakaza s integriranim pročišćavanjem produkta [4]. [1] A. Šalić, A. Tušek, B. Zelić, J. Appl. Biomed. 10 (2012) 137. [2] A. Šalić, B. Zelić, RSC Adv. 4 (2014) 41714. [3] A. Šalić, A. Tušek, D. Fabek, I. Rukavina, B. Zelić, Food Technol. Biotechnol. 49 (2011) 495. [4] A. Šalić, A. Jurinjak Tušek, A. Sander, B. Zelić, New Biotechnol. (2018) doi:10.1016/j.nbt.2018.01.007

mikrostrukturirani uređaji ; razvoj procesa ; proizvodnja heksanala ; ekstrakcija polifenola ; proizvodnja biodizela

Ovaj je rad financirala Hrvatska zaklada za znanost projektom IP- 2016-06-7993.