hrvatski

Baza hrvatskih morfoloških dubleta (DvojBa)

U posljednje je vrijeme istraživanje dvostrukosti prilično popularno i plodno u svjetskoj morfologiji (npr. Fehringer 2004, Thorton 2011, Naghzguy-Kohan and Kuteva 2016). Naime, premda u jeziku vrijedi načelo prema kojem postojanje jednoga oblika sprječava pojavu drugoga oblika istoga značenja ili funkcije (npr. Clark 1987, Carstairs-McCarthy 2010), u slavenskim jezicima, pa tako i hrvatskom, nije rijetkost da se na istom mjestu u nekoj paradigmi pojavljuju paraleni oblici (npr. vrtlarom/vrtlarem, naranča/naranči/naranača, mrži/mrskiji, skitam/skićem, varalice/varalico itd.). Odnedavno je objavljeno nekoliko radova koji se bave tom pojavom u hrvatskome (npr. Lečić 2015, Bošnjak Botica and Hržica 2016, Lečić 2016), ali je s obzirom na brojnost leksema i raznolikost zahvaćenih kategorija to tek malen dio onoga što se ima istražiti. Budući da jezična vrela koja se obično rabe u jezikoslovnim istraživanjima (npr. korpusi) ne omogućuju lak dohvat takvih podataka, alat razvijen u tu svrhu mogao bi dobro doći ne samo jezikoslovcima i stručnjacima nego i ostalim jezičnim korisnicima. Baza koju ćemo predstaviti trebala bi omogućiti lakši pristup morfološkim dubletama u hrvatskome. U njoj će se nalaziti detaljan opis dubletizma u hrvatskome s poveznicama na primjere prikupljene iz jezičnih vrela kao što su dokumenti i korpusi. Svaki leksički unos u bazi sadržavat će podatak o morfološkoj kategoriji u kojoj se dublete pojavljuju, godinu i prostor pojave svakoga paralelnoga oblika. Držimo da će se tek okupljanjem veće građe i sučeljavanjem dijakronijskih i sinkronijskih podataka moći odgovoriti na brojna pitanja koja su u samim temeljima našega razumijevanja jezika, a ponajprije na pitanje je li jezik savršen sustav u kojem su dubletni oblici prolazne pojave prelaska iz jednoga u drugi oblik ili je riječ o sustavu koji je mnogo labavije uređen te su dublete njegov sastavni dio. Usporedbom dijakronijskih i dijatopisjkih podataka mogli bismo doći do odgovora na pitanje koliko je spomenuta pojava u hrvatskome ishod vlastita jezičnoga razvoja, a koliko je potaknuta utjecajem srodnih jezičnih sustava. Koliko nam je poznato, sličnih baza nema (ili nisu dostupne), stoga bi ovo bila novina i izvan slavenskoga jezikoslovlja.

morfološki dubletizam, računalna baza, hrvatski jezik

nije evidentirano