hrvatski

Nove sigurnosne ugroze i kritična infrastruktura

Republika Hrvatska nalazi se na početku zahtjevnog i odgovornog kompleksa postupaka i poslova usmjerenih na identifikaciju, određivanje i zaštitu nacionalnih i europskih kritičnih infrastruktura. Proces je zapravo, na odgovarajući način, započeo unatrag nekoliko godina kroz razne strateške dokumente u kojima se isticala važnost identifikacije i zaštite kritičnih infrastruktura. To je posebno vidljivo kroz Nacionalnu strategiju za prevenciju i suzbijanje terorizma iz 2008. godine, koja je kritičnoj infrastrukturi prišla s aspekta zaštite od terorističkih ugroza, zatim Nacionalnu strategiju i Akcijski plan za suzbijanje širenja oružja za masovno uništavanje iz 2013. godine, koja kao poseban cilj navodi zaštitu kritičnih infrastruktura i stanovništva od kriza izazvanih oružjem za masovno uništavanje. Procjena ugroženosti Republike Hrvatske od prirodnih i tehničko-tehnoloških katastrofa i velikih nesreća iz 2013. godine kritične infrastrukture promatra u širem svjetlu zaštitu od prirodnih i antropogenih izvora ugrožavanja. Plan zaštite i spašavanja za područje Republike Hrvatske iz 2010. godine kritične infrastrukture obrađuje u kontekstu pregleda obveza sudionika uključenih u provedbu mjera zaštite i spašavanja. Svjesnost o potrebi zaštite objekata od posebnog interesa za obranu zemlje, od kojih pojedini svakako spadaju u područje kritičnih infrastruktura, dovela je do toga da je i Republika Hrvatska je u ožujku 2013. godine donijela Zakon o kritičnim infrastrukturama, koji je, koliko je bilo provedivo, zaokružio sva ranija nastojanja normativnog uređenja ovog područja i ispunio obvezu preuzimanja pravne stečevine Unije u naše zakonodavstvo.

Sigurnosne ugroze, kritične infrastrukture, Zakon o kritičnim infrastrukturama

nije evidentirano