hrvatski

Privatna zaštita kao čimbenik u zaštiti kritične infrastrukture

Globalizacija sigurnosti stavlja moderno društvo pod trajne izazove i jedno od osnovnih pitanja je svake države zadržati sigurnosne prijetnje na prihvatljivoj razini. U svakoj državi, ključnu infrastrukturu čine sredstva, objekti, mreže i usluge čije bi privremeno onesposobljavanje ili uništenje imalo ozbiljne posljedice po zdravlje, sigurnost, stabilnost, ekonomsko blagostanje ili efikasno funkcioniranje države. Ako se ne zaštiti adekvatno, ključna infrastruktura može stradati u slučaju prirodnih i drugih katastrofa, te napada na imovinu. Također ponekad i uz najbolju moguću zaštitu infrastruktura može biti oštećena ili uništena, jer na učinke nekih ugroza ne možemo utjecati. Zaštita imovine od iznimne je važnosti za svaku državu i u tom kontekstu privatna zaštita uz javnu sigurnost ima jednu od ključnih uloga u prevenciji i rješavanju incidentnih situacija unutar svoje nadležnosti. Donošenjem Zakona o kritičnim infrastrukturama u 2013. godini, Republika Hrvatska preuzela je u zakonodavstvo pravnu stečevinu Europske unije sadržanim u Direktivi Vijeća 2008/114/EC od 8. prosinca 2008. godine o identifikaciji i određivanju europskih kritičnih infrastruktura i procjeni potrebe za unapređivanje njihove zaštite. Ovaj rad analizira, istražuje i ukazuje na važan segment u poboljšanju prevencije i zaštite kritične infrastrukture. Metodom ankete provedeno je istraživanje percepcije kritične infrastrukture u više gradova u Republici Hrvatskoj i zaključci istraživanja te statistički podaci prikazani su u radu.

kritična infrastruktura, sredstva, mreže, usluge, privatna zaštita

nije evidentirano