hrvatski

Kibernetički napadi i krizno komuniciranje - izvještavanje novinskih portala

Otkad su mediji proširili svoj informacijski doseg, tj. od stapanja s online platformom, sve postaje javno dostupno, a najveći publicitet odnose afere i krize. Pojava novih društvenih mreža povećava rizik od kibernetičkog kriminala, lako se dolazi do podataka i kreira kibernetički napad. Treba spomenuti i krađu identiteta, dječju pornografiju, trgovinu drogom i druge nelegalne trgovine na mreži. Informacijska je tehnologija omogućila mrežno ratovanje, a samim time i kibernetički terorizam. Medijsko izvještavanje oblikuje društvenu misao, odnosno javno mnijenje i stvara određene stereotipe. Nepotpuno i neprofesionalno prenošenje vijesti dovodi u pitanje kvalitetu informiranja javnosti. Zato je cilj istraživanja bio utvrditi na koji način hrvatski mediji izvještavaju o kibernetičkim napadima. Analiza sadržaja članaka na trima najčitanijim hrvatskim novinskim portalima jutarnji.hr, vecernji.hr i 24sata.hr od 1. svibnja do 31. listopada 2017. godine pokazala je da se o opasnostima unutar kibernetičkog prostora premalo piše. Nisu zadovoljeni glavni kriteriji vijesti. Rijetko se navodi koje su informacije obuhvaćene kibernetičkim napadom. Također, nedovoljno se piše o preventivnim mjerama zaštite. Što se tiče razdoblja kriznog komuniciranja, članci se najčešće odnose na razdoblje poslije same krize. Ustanovljeno je da informacijskim prazninama mediji daju nedovoljno prostora veponizaciji kibernetičkog prostora i obavještavanju javnosti.

kibernetički napad ; krizno komuniciranje ; novinski portali ; izvještavanje ; analiza sadržaja

nije evidentirano