hrvatski

Konverzija panjača hrasta crnike (Quercus ilex L.) oplodnim sječama-rezultati višegodišnjih znanstvenih istraživanja

Problematika istraživanja konverzija panjača i drugih degradiranih šumskih sastojina u posljednje je vrijeme aktualizirana mjerama iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske (razdoblje 2014.-2020.) čime se otvaraju velike mogućnosti korištenja potpora iz EU fondova. Iako se gospodarenje panjačama ubraja u najstarije uzgojne sustave sve donedavno nije privlačilo previše pozornosti. Glavni razlog je niska proizvodnost i profitabilnost, loše stanja u kojem se panjače nalaze (npr. prestarjeli panjevi, pomak prema manje vrijednim vrstama drveća i sl.), utjecaj biotskih i abiotskih čimbenika, te nedostatak modernih uzgojnih koncepata za poboljšanje gospodarenja panjačama i njihovu adaptabilnost na klimatske promjene. Obzirom na veliki udio te zanemareni potencijal panjača, kako u ekološkom, tako i u gospodarskom smislu, zadatak je šumskouzgojnim radovima (konverzijama) prevoditi ove sastojine u viši/visoki uzgojni oblik s ciljem povećana njihove okolišne i gospodarske vrijednosti. Istraživanja donose višegodišnje, sustavne, konkretne, praktične rezultate praćenja konverzije (indirektne) panjača šuma hrasta crnike primjenem principa oplodnih sječa. Praćeni su temeljni elementi strukture sastojine: prsni promjeri, visine stabala, horizontalne projekcije krošanja, zastrtost tla krošnjama (svjetlo) te pojavnost i brojno stanje sveukupnog drvenastog raslinja, s posebnim naglaskom na mladi naraštaj hrasta crnike iz sjemena. Rast, razvoj i preživljavanje hrasta crnike iz sjemena, otežava jaka izbojna snaga crnike i lovora iz panja, te prevelika prisutnost grmlja. Šumskouzgojni radovi zahtijevaju učinkovite, pravovremene te višekratne njege sastojine čišćenjem (već pod zastorom krošanja) uz zaštitu pomladne površine od divljači. Aktivnosti u tom smislu obuhvaćaju sve radnje u cilju unapređenja gospodarenja šumama i šumskim zemljištem, a uzgojni zahvati trebaju voditi računa o cilju gospodarenja i nizu ekoloških i gospodarskih čimbenika te raspoloživim izvorima financiranja. Kroz desetgodišnje pomladno razdoblje, praćenjem godina dobroga uroda sjemenom, uz dva naplodna sijeka te uz pravilne i adekvatne višekratne radove njege mladoga naraštaja dobivena je kvalitetna mlada sjemenjača hrasta crnike visokog uzgojnog oblika. To je prva takva šuma nastala prirodnom obnovom, oplodnim sječama (indirektnom konverzijom) na širem području mediterana. Autohtone sastojine hrasta crnike kao temeljne klimatogene vazdazelene vrste mediteranskih šuma poradi višestruke uloge u smislu zaštitno-melioracijske, otpornosti na biotske i abiotske čimbenike i šumske požare, turističko-krajobrazne, te općenito svih općekorisnih funkcije šuma zaslužuju intenzivna i trajna istraživanja. Vitalne sastojine hrasta crnike imaju za cilj očuvanje genetske i biološke raznolikosti, potencijala i potrajnosti šumskih ekosustava, poboljšanje strukture sastojine, stabilnosti i otpornosti šumskih ekosustava na klimatske promjene, te dugoročno povećanje gospodarske vrijednosti šumskih sastojina hrvatskog Sredozemlja.

panjače, konverzija, prirodna obnova, oplodne sječe, mladi naraštaj, hrast crnika

nije evidentirano