hrvatski

Uvod u sociologiju odgoja i obrazovanja

Sve teorijske obrade i znanstvene pokušaje, čak i u svojoj naj- apstraktnoj formulaciji nisu samo proizvod čisto kognitivnog razmišljanja, već plod utjecaja određenog društva i povijesnog razdoblja, što znači da su svi kulturni proizvodi uvijek podređeni povijesnoj i društvenoj dimenziji življenja. U tom se kratkom i shematskom prikazu, želi istaknuti kako "društveni odnos" predstavlja pojam koji se nalazi u osnovi sociološkog znanja od osnutka sociologije kao znanost o ljudskom življenju i djelovanju. No i filozofija, pravo, psihologija, biologija, ekonomija, povijest i politika imaju također određene pretenzije u tumačenju društvenih činjenica, koje se međutim razlikuju sociološkog. Stoga ovdje ćemo se prvenstveno pozabaviti onim teorijama i autorima koji su društvene kategorije definirali na sociološkim osnovama. Treba reći da se otkrivanje društva', kao sociološka kategorija, podudara s pronalaskom novih praksi i društvenih odnosa od strane nastajućeg modernog društva. Na teorijskoj razini to znači da se na znanstveni način 'stvara' kategorija društvenih odnosa. Da bi to objasnili koristit će se metoda koju je razvila 'sociologija znanja', koja smatra da postoji međuovisnost teorijskih paradigma i povijesnih konteksta. To poimanje međuovisnosti omogućava da se izbjegne bilo koji pokušaj determinističkog i jedno- uzročnog objašnjenja u odnosima između društvene strukture i društvenih reprezentacija. Uz tu sociološku pretpostavku obradit će se i tematika koja kao svoj predmet proučavanja ima društvene odnose u stvaranju sociološke misli. Pazeći pritom da u obrazlaganju otkrića društvenog odnosa, kao važan trenutak u definiranju sociološke misli, ne upadajući pritom u prekomjerno shematiziranje i pojednostavljenje zbog ograničenosti prostora gubeći tako iz vida jasnoću obrazlaganja. U drugom djelu knjige obrađuje se odgoj i obrazovanje kao sociološka disciplina koja se razvila u anglosaksonskom kontekstu tijekom šezdesetih godina prošlog stoljeća, koji kao povlašteni objekt istraživanja ima učinke obrazovanja na socijalnu mobilnost i na profesionalni uspjeh učenika/studenata. S druge strane, i to počevši od sedamdesetih godina naovamo, povećalo se zanimanje za etnografske usporedbe na modele socijalizacije, te se produbila uloga obrazovanja kao sredstvo za reprodukciju kulturnih vrijednosti određenog društva. Jedan važan pravac te discipline istražuje odnos koji postoji između socijalnog statusa i prakse školske selekcije.

Sociologija ; obrazovanje ; odgoj ; etničnost ; sociološke teorije

nije evidentirano