hrvatski

Poetika dviju usporednih smrti. Miroslav Krleža i Franjo Šeper

Zanimljiva je podudarnost očitovala povezanost dvojice intelektualaca njihova vremena: hrvatski književnik Miroslav Krleža i umirovljeni prefekt vatikanske Kongregacije za nauk vjere, kardinal Franjo Šeper bili su na odru istoga dana, 4. siječnja 1982., Krleža u palači Akademije na Zrinjevcu prekriven zastavom Saveza komunista, a Šeper pod svodovima zagrebačke katedrale, osijenjen zastavom Svete Stolice. Ta je dojmljiva simbolika povod ovom ogledu, zamašnjak razmišljanja o životnom sutonu dvojice velikana i njihovu odnosu prema umiranju i smrti. Njihov bogat unutrašnji život u istim je trenucima ispredao tkanje dviju zasebnih ali i djelomice podudarnih "ontologija sutona i noći". One se mogu promatrati u povezanosti s bogatstvom Krležine literature s jedne, i Šeperovih zapisa i korespondencije s druge strane. Štoviše, dokumenti iz Krležine i Šeperove ostavštine (među kojima se neki prvi put pojavljuju u javnosti) ukazuju na nekoliko slojeva povezanosti pisca i kardinala, dodirne točke njihovih života, pa i njihovo međusobno poštovanje. Tako je trag Šeperova pisma Krleži iz svibnja 1981. stanoviti pogled unatrag koji otkriva i ranija preplitanja njihovih života. Razmatrajući odnos Miroslava Krleže i Franje Šepera, baš kao i posredne izvedenice tog odnosa, ovaj ogled se želi usredotočiti na razabiranje suptilnog otiska duha vremena što ga oni zrcale te ih stoga nastoji istovremeno promatrati i kao osobe i kao paradigme. Promišljani na takav način, ukorijenjeni u čitavu mrežu zanimljivih preplitanja s drugim važnim suvremenicima, oni izgledaju kao dva sučeljena, monumentalna spomenika istog vremena. Ipak, opak ogled dvojici velikana nastoji pristupiti prije svega s lica, dotaknuti očitovanja njihove ljudskosti u kojoj se zrcale titraji duha i duhovnosti koji ih čine osobama izrazito dubokog unutrašnjeg života. Ugled kojim su Krleža i Šeper za života bili ovjenčani (i njime ujedno obremenjeni) tek je posljedica tih skrivenih dubina njihovih unutrašnjih svjetova. Ti svjetovi, njihova približavanja i udaljenja, tema su ovog ogleda.

Krleža, Šeper, egzistencija, smrt

nije evidentirano