hrvatski

Ideja Motovunske grupe u stručnom i znanstvenom okruženju

''Ideja Motovunske grupe u stručnom i znanstvenom okruženju'' obuhvaća raspravu o stavovima i shvaćanjima u stručnim i znanstvenim okruženjima koji su imali udjela u određenju i realizaciji ciljeva i zadataka rada Motovunske grupe. U tim stavovima vidljiv je utjecaj povijesnog nasljeđa pozitivizma dvadesetoga stoljeća i novih trendova u znanosti u kojima se zastupaju shvaćanja o nemogućnosti provođenja znanstveno valjanih istraživanja u grupno analitičkoj i općenito psihoterapijskoj praksi i sto¬ga nemogućnosti njezina znanstvenog utemeljenja. U raspravi su prezentirani općeprihvaćeni stavovi u stručnom i znanstvenom okruženju koji se zasnivaju na shvaćanju da se znanstveno utemeljenje grupne analitičke i općenito psihoterapijske prakse jedino može realizirati primjenom pozitivističkih kriterija znanstvene valjanosti. Stoga je pitanje znanstvenog utemeljenja svedeno na odluku „ili- ili“ gdje su grupni analitičari i psihoterapeuti suočeni s mogućnošću ili prihvatiti pozitivističku metodologiju i njoj prilagoditi vlastitu prasku ili ostati u okviru vlastite istraživačke prakse i time izvan područja znanosti. U raspravi je naglašeno da nijedna od ponuđenih mogućnosti ne daje zadovoljavajuće i potpuno rješenje. Na tim se spoznaja-ma razvila ideja Motovunske grupe o izgradnji novih metodoloških pristupa i modela njihove integracije kao mogućeg načina prevladavanja postojeće podvojenosti između istraživačke i psihoterapijske prakse proizašle iz pozitivističkog određenja znanosti. U nastojanju da se prevlada postojeća podvojenost u realizaciji znanstvenog utemeljenja grupne analize vidljive su poteškoće koje proizlaze iz stavova u stručnom i znanstvenom okruženju koji snažno podržavaju pozitivistički koncept znanosti i postojeću podvojenost, u čemu je prepoznata borba pojedinih stručnih i znanstvenih okruženja za poziciju i moć u postojećoj društvenoj strukturi. U tome je značajna uloga pripisana problemu „politike identiteta“ unutar pojedinih stručnih i znanstvenih okruženja. U daljnjoj raspravi su prezentirani utjecaji stavova i shvaćanja unutar stručnih i znanstvenih okruženja na nastanak i realizaciju ideje Motovunske grupe kroz osobna iskustva autora i njegovih kolega grupnih analitičara u provođenju vlastitih istraživanja kao i na pojedinim kongresima i stručnim skupovima. U svim tim iskustvima vidljiv je snažan utjecaj stavova i shvaćanja prisutnih u tim stručnim i znanstvenim okruženjima. Na osnovi rasprave izvodi se zaključak da danas još uvijek u stručnim i znanstvenim okruženjima dominiraju shvaćanja i stavovi o pozitivističkoj osnovi znanstvene spozna¬je koji kao takvi stoje kao zapreka grupnim analitičarima i psihoterapeutima da prihvate istraživanja u svojoj praksi. Posebno je izdvojen problem izražen u činjenici da se u tim okruženjima i dalje inzistira na pozitivističkom određenju znanosti bez obzira na nove spoznaje u filozofiji znanosti, u čemu je prepoznata potreba za očuvanjem pozicije i moći unutar postojećih struktura društvene moći. Stoga se Motovunska grupa u realizaciji znanstvenog utemeljenja grupne analize osim epistemiološkim pitanjima treba baviti i pitanjima društvenih snaga koje podržavaju postojeća stanja u stručnim i znanstvenim okruženjima.

Grupna analiza, psihoterapija, znanstveno utemeljenje, paradigma, medicina utemeljena na dokazima, kvantitativno-pozitivistička i kvalitativno-hermenutička metodologija

nije evidentirano