hrvatski

Priručnik za učitelje i nastavnike: Romi u Drugom svjetskom ratu u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, 1941. - 1945.

Predgovor Svoje znanstvene radove i izlaganja o povijesti Roma često započinjem tezom da su danas Romi jedna od najvećih i najstarijih manjinskih skupina u Republici Hrvatskoj. Argumenti u prilog toj tezi temelje se na podacima iz dokumenata koji se čuvaju u Državnom arhivu u Dubrovniku i na objavljenoj građi (ponajprije mislim na djela Ivana Krstitelja Tkalčića vezana uz povijest Zagreba). No, ta je teza hrvatskoj znanstvenoj i općoj javnosti relativno nepoznata što upućuje na činjenicu nedovoljnog poznavanja povijesti (a s njome i kulture, jezika i običaja) Roma. Takav marginalni interes (da ne upotrijebim „snažnije“ riječi poput zanemareni i prešućivani) odrazio se i na istraživanje njihove povijesti na hrvatskim područjima. U takvom kontekstu slabo su ili gotovo nikako poznata razdoblja progona i asimilacije Roma na hrvatskim područjima, napose u drugoj polovini 18. stoljeća u sklopu terezijanskih i jozefinskih reformi, ili zakonodavna presija hrvatskih vlasti prema Romima radi rješavanja „ciganskog pitanja“ od druge polovine 19. stoljeća. Štoviše, ni događaji iz povijesti Roma u 20. stoljeću nisu dovoljno istraženi, pa stoga ni dovoljno objašnjeni široj javnosti. Tako je relativno slabo poznat jedan od središnjih događaja u povijesti Roma – njihovo stradanje za vrijeme Drugoga svjetskog rata. Nakon rata se u većini europskih zemalja istraživanje o romskom ratnom stradanju marginaliziralo, a u nekima, poput Zapadne Njemačke, nije se ni priznavala posebnost nacističkog progona romskog stanovništva. Takvi stavovi prema romskom stradanju počeli su se mijenjati tek 1970-ih i 1980-ih godina kao posljedica službenog priznanja romskih žrtava. U hrvatskom obrazovnom sustavu, posebice u nastavi povijesti u osnovnim i srednjim školama, stradanje Roma spominje se uzgredno i većinom u jednoj rečenici u kojoj se navodi da su i oni bili žrtve ustaške vlasti, bez ulaženja u objašnjenje razloga koji su doveli do njihova stradanja, načina na koje su ubijeni i mučeni te posljedica, naročito onih demografskih, koje su ostavili na romsko stanovništvo u Hrvatskoj. S druge strane, u aktualnom nastavnom planu i programu te kurikulumu povijesti navedena se tema uopće ne spominje, već je – neispravno – uključena u zajednički pojam holokaust. Taj manjkavi pristup hrvatskoga obrazovnog sustava stradanju Roma može se povezati i s njihovom socio-ekonomskom marginaliziranosti u hrvatskom društvu, s kontinuiranim problemima odnosa većinskog stanovništva prema Romima, posebno u pogledu obrazovne i šire društvene diskriminacije što predstavlja jedan od razloga sprečavanja njihove društvene integracije. Zanemarenost i marginaliziranost tematike stradanja Roma u Drugom svjetskom ratu u Hrvatskoj ključan je razlog za promišljanje načina kako se takvo stanje može promijeniti. Projekt „Stradanje Roma u Hrvatskoj u Drugom svjetskom ratu: Dokumenti, sjećanja, obrazovanje“ provodio se od kolovoza 2017. do kraja 2018. u nekoliko faza. U prvoj fazi provedeno je u arhivima, muzejima i knjižnicama znanstveno istraživanje. Nakon toga slijedila je faza u kojoj je temeljem prikupljenih dokumenata u pet osnovnih škola u Republici Hrvatskoj postavljena izložba „Romi u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj“. U posljednjoj fazi izrađen je Priručnik za učitelje osnovnih škola: Romi u Drugom svjetskom ratu u Hrvatskoj, 1941.-1945. Kako bi se projekt mogao provoditi u školama, mišljenje i dopuštenje zatraženo je od Ministarstva znanosti i obrazovanja, koje je u siječnju 2018. projekt pozitivno ocijenilo i odobrilo njegovu provedbu na temelju stručnog mišljenja Agencije za odgoj i obrazovanje. Nakon toga uslijedilo je i pozitivno mišljenje o provedbi projekta Etičkog povjerenstva Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar. Projekt je financijski podržala berlinska Zaklada „Erinnerung, Verantwortung und Zukunft“ („Sjećanje, odgovornost i budućnost“), na čemu im posebno zahvaljujem. Zaklada je osnovana 2000. posebnom zakonskom odredbom njemačkog Parlamenta kojom je omogućeno da se putem te organizacije isplaćuje odšteta žrtvama nacionalsocijalističkih vlasti (posebice osobama koje su bile na prisilnom radu). Sama Zaklada fnancijski podupire projekte vezane uz kritičku analizu povijesti, pitanja ljudskih prava i žrtava nacionalsocijalizma. Zahvaljujem na podršci kolegama i kolegicama u Institutu društvenih znanosti Ivo Pilar, napose ravnatelju Instituta prof. dr. sc. Vladi Šakiću te kolegama Antunu Plenkoviću i Mireli Crljen. Posebno zahvaljujem svim članovima projektnog tima koji sam predvodio u ime Instituta Pilar: muzejskom stručnjaku Ivi Pejakoviću (Javna ustanova Spomen-područje Jasenovac, Jasenovac), pedagoškom stručnjaku Goranu Lapatu (Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu) i povjesničaru Nevenu Kovačevu. Kako bismo omogućili potpun uvid u određeni dokument, u Priručnik je uvršten QR kod. Za pregled cjelovitog materijala potrebno je skenirati QR Vašim pametnim telefonom. Kako biste uspješno skenirali QR kod, čitač preuzmite u aplikaciji Trgovina Play/App Store, ovisno o operativnom sustavu Vašeg pametnog telefona. Nadam se da će nastavnicima povijesti i drugim zainteresiranima ovaj Priručnik postati jedno od nezaobilaznih nastavnih sredstava u poučavanju o stradanju Roma u Drugom svjetskom ratu. Njime se želi unaprijediti znanje hrvatskoga društva o jednoj nedovoljno poznatoj (marginaliziranoj i zaboravljenoj) stranici povijesti Hrvatske, slijedeći izreku Scientia potestas est – Znanje je moć. Također, boljim poznavanjem vlastite prošlosti, kao i prošlosti jedne od danas najstarijih i najbrojnijih manjinskih skupina poput romske, nastoji se pridonijeti razvoju kulture tolerancije i borbi protiv predrasuda i stereotipa (anticiganizma) prema Romima. Danijel Vojak

Romi, Drugi svjetski rat, Nezavisna Država Hrvatska, edukacija, priručnik

nije evidentirano