hrvatski

Vukovarsko poslijeratno društvo 1945. - 1951. godine

Koliko se puno ili malo zna o poslijeratnom razvoju vukovarskog društva po završetku Drugoga svjetskoga rata, najbolje pokazuje istraživanje provedeno za potrebe izrade doktorske disertacije o društvenim uzrocima nasilja koji su doveli do ratnog sukoba i počinjenja ratnih zločina srpskom pobunom u Hrvatskoj i srpskom agresijom na Republiku Hrvatsku i grad Vukovar 1991. godine (Cvikić, 2012 ; 2016). Naime, to je istraživanje pokazalo da upravo izostanak Vukovarske bitke 1991. godine u popularnoj i znanstvenoj literaturi nije slučajnost i da se stoga kao primjer ekstremnog nasilja nalazi pod tehničkom cenzurom koja kontinuirano proizvodi sofisticirane selektivne oblike i pristrana sjećanja kroz rekonstrukciju povijesti (Cvikić, 2012). Zbog toga ne iznenađuje i činjenica da kao znanstveno-istraživačka tema komunistički/socijalistički razvoj grada Vukovara po završetku Drugoga svjetskog rata i procesi koji ga definiraju također ostaju nedostatno istraženi u hrvatskoj znanstvenoj zajednici. Zato istraživanje provedeno u okviru i za potrebe doktorske disertacije o društvenim uzrocima nasilja koji su doveli do ratnog sukoba i počinjenja ratnih zločina u Vukovaru i okolici 1991. godine predstavlja pionirski pokušaj da se rasvijetle i prošire spoznaje o načinu, ulozi i kontekstu društvenih promjena nastalih u gradu Vukovaru za vrijeme vladavine komunističkog režima socijalističke samoupravne Jugoslavije (Cvikić, 2016). Upravo se na mikrorazini sociološkog istraživanja vukovarskog društva za razdoblje od 1945. do 1991. godine dolazi do novih spoznaja o tome koji su modernizacijski procesi odigrali ključnu ulogu u njegovu razvoju te kroz koje su sve promjene/prilagodbe prolazili pojedinci i zajednice u tom društvu, kao i Hrvatska u cjelini.

vukovarsko društvo, poslijeratne prilike

nije evidentirano