hrvatski

Dizajn u praksi : promišljanje obrazovanja za dizajnere - sažetak studije

Ova studija istražuje opseg do kojega se promjene koje je donijela nova socio-ekonomska paradigma i njezini utjecaji na društveno i gospodarsko ponašanje u posljednjih 20 godina odražavaju na obrazovanje dizajnera i dizajnersku praksu. Nadalje, studija pokušava identificirati glavne uzroke iza neusklađenosti programa i sadržaja obrazovanja dizajnera s potrebama suvremenog doba. Također detektira izazove s kojima se obrazovanje dizajnera danas suočava. Rezultati teorijskih i empirijskih istraživanja, posebno u obliku znanja, vještina i kompetencija, poslužili su kao osnova za predlaganje primjerenih smjernica za poboljšanje trenutačnih programa i sadržaja obrazovanja dizajnera. Rezultati studije otkrivaju teorijske i empirijske dokaze koji potvrđuju pretpostavke o trenutačnom raskoraku između znanja i vještina koje se stječu u formalnom obrazovanju dizajnera i vještina koje su potrebne u suvremenim i budućim dizajnerskim praksama. Taj raskorak uglavnom je povezan s upravljačkim i socijalnim vještinama koje su potrebne za rješavanje problema i zahtjeva s kojima se dizajneri u svojim praksama suočavaju i, u manjoj mjeri, s praktičnim dizajnerskim znanjima i kompetencijama. Stoga studija tvrdi da se obrazovanje dizajnera treba izvoditi u interdisciplinarnom kontekstu, koji će obuhvatiti sva nužna znanja, vještine i kompetencije koje su potrebne za buduću uspješnu profesionalnu dizajnersku praksu, odnosno da obrazovanje dizajnera treba biti više zasnovano na praksi i omogućavati studentima da rade na konkretnim projektima iz stvarnog života. Budući da dokazi ukazuju na to da su obrazovne ustanove, u svojim pokušajima da pruže dodatne vještine i kompetencije, suočene s financijskim i birokratskim ograničenjima, što dovodi do nedostatka stručnjaka iz drugih specijalističkih disciplina, ustanove za obrazovanje dizajnera trebale bi uzeti u obzir pronalaženje alternativnih izvora financiranja takvih stručnjaka i alternativnih načina obrazovanja studenata u deficitarnim disciplinama ili vještinama. Nadalje, u studiji se tvrdi da postoji potreba za pronalaženjem učinkovitijih načina prijenosa znanja iz područja ekonomije studentima dizajna, odnosno da se poslovni i dizajnerski sektor trebaju bolje upoznati kako bi ostvarili produktivniju komunikaciju. Ustanove za obrazovanje dizajnera trebale bi svojim studentima prikazati važnost poslovnog upravljanja s jedne strane te podići svijest poslovnog sektora o vrijednosti dizajna s druge strane.

promišljanje obrazovanja dizajnera ; vještine ; kompetencije ; izazovi ; društvo znanja

Sve publikacije iz projekta dostupne na http://practicingdesign.info/hr/download- publications/