hrvatski

Primjenjivost procjene strukture sastojina hrasta lužnjaka na aerosnimkama u odnosu na terensku izmjeru

Polazeći od recentnih istraživanja koja su pokazala da su visina i promjer/površina krošnje stabala dobiveni terenskom izmjerom dobri prediktori prsnog promjera (i volumena) stabla, provedeno je istraživanje mogućnosti korištenja podataka visine stabala i površine krošanja stabala mjerenih na aerosnimkama za procjenu strukture sastojine. U gospodarskoj jedinici Josip Kozarac, šumarija Lipovljani, odabran je uzorak od 17 sastojina unutar cijelog raspona dobnih razreda. Tijekom ljeta 2016. godine provedeno je usporedno aerofotogrametrijsko (RGB i IR) i lasersko (lidar) snimanje cijelog područja gospodarske jedinice Josip Kozarac. Projektiranjem mreže 100 x 100 m određen je uzorak i prostorna lokacija ukupno 275 primjernih ploha. Na odabranom uzorku sastojina/ploha provedena je usporedna izmjera i procjena atributa stabala na terenu (vrsta drveća, položaj stabla, prsni promjer, promjer krošnje, visina stabla, izvrtak) te na aerosnimkama (vrsta drveća, visina stabla, promjer krošnje, površina krošnje), tako da se svako pojedino modelno stablo na terenskim podplohama (prva polovica polumjera) jasno identificira na aerosnimki. Na aerosnimkama su delineirane vidljive krošnje uzorkovanih stabala gornjeg sloja (površina krošanja), a pomoću lidarskih podataka (aplikacija Quick Terrain Modeler) mjerene su visine stabala i promjeri krošanja stabala u podstojnim slojevima. Na terenu i na aerosnimkama ukupno je izmjereno preko 3500 stabala od čega 1371 modelno stablo. Na temelju obrade i analize podataka modelnih stabala provedeno je modeliranje ovisnosti prsnog promjera o atributima stabala mjerenim na aerosnimkama. Primjenom linearnog regresijskog modela s površinom krošnje i visinom stabla kao nezavisnim varijablama dobivena je objašnjenost varijabilnosti prsnog promjera na razini pojedinih dobnih razreda zajedno za sve vrste drveća od 63 % do 90 % , odnosno od 63 % do 87 % za hrast lužnjak. Uključivanjem gustoće sastojine/plohe (broj nadstojnih stabala hrasta lužnjaka i jasena po ha), koji je neposredno mjerljiv na aerosnimkama, dodatno se povećava objašnjena varijabilnost prsnog promjera unutar 4. dobnog razreda, dok je za ostale dobne razrede popravljanje modela tek neznatno. Utvrđeno je da se procjenom na aerosnimkama u odnosu na terensku procjenu srednji promjeri na razini pojedine uzorkovane sastojine/dobnog razreda uglavnom podcjenjuju: od 2 % (2. dobni razred) do 10 % (7. dobni razred), osim na razini 4. dobnog razreda gdje je dobivena podudarnost srednjih promjera. Primjena dobivenih modela i izmjere na aerosnimkama za procjenu strukture sastojina (volumen, volumni prirast) kao polazište planiranja gospodarenja rezultira razlikama u odnosu na terensku izmjeru, a prihvatljivost procijenjene strukture u vezi je s razvojnim stadijem sastojine i vrstom postupka gospodarenja.

hrast lužnjak, izmjera na aerosnimkama, struktura sastojine, terenska izmjera

nije evidentirano