hrvatski

Prehrambene navike studenata Učiteljskog studija u Splitu

Studentski život karakterizira povećana odgovornost i samostalnost, koja se nerijetko odražava na lošije prehrambene navike. Česta konzumacija nepravilne prehrane može prouzročiti pojavu različitih bolesti poput povišenoga krvnoga tlaka, bolesti srca i krvnih žila, dijabetesa tipa II i pretilosti, stoga je potrebno obratiti pozornost na prehranu, kao na ključ nositelja zdravlja. Cilj ovoga istraživanja bio je ispitati prehrambene navike studenata Učiteljskoga studija u Splitu. U svrhu istraživanja proveden je anonimni upitnik u kojem su sudjelovali studenti od prve do pete godine studija. Prvom se hipotezom htjelo utvrditi postoji li razlika u učestalosti konzumacije hrane i pića među studentima koji se najčešće hrane kod kuće s obitelji, među studentima koji se najčešće hrane u studentskim menzama te među studentima koji se najčešće hrane sami u stanu. Drugom se hipotezom htjelo utvrditi postoji li povezanost u učestalosti konzumacije hrane i pića s indeksom tjelesne mase studenata. Trećom se hipotezom pokušalo ispitati postoji li razlika u zadovoljstvu svojim prehrambenim navikama među studentima koji se najčešće hrane kod kuće s obitelji, među studentima koji se najčešće hrane u studentskim menzama te među studentima koji se najčešće hrane sami u stanu, a četvrtom postoji li među njima razlika u zadovoljstvu svojom tjelesnom težinom. Prva je hipoteza parcijalno potvrđena jer je statistički značajna razlika uočena u pet ispitivanih namirnica i pića ; u konzumaciji kruha i drugih pekarskih proizvoda, sirova povrća, voća, energetskih pića i alkohola. Rezultati idu u korist studenata koji se najčešće hrane kod kuće, naspram studenata koji se hrane samostalno u stanu ili studentskoj menzi. Druga je hipoteza parcijalno potvrđena jer jedinu statistički značajnu povezanost s indeksom tjelesne težine imaju kruh i drugi pekarski proizvodi. Dodatci prehrani, alkohol te riba i morski proizvodi nisu statistički značajni, ali se može govoriti o tome da utječu na ITM. Češći unos kruha, dodataka prehrani te ribe i morskih proizvoda označava manji ITM, dok nasuprot tomu, češća konzumacija alkohola znači viši ITM. Nadalje, treća su i četvrta hipoteza potvrđene jer ne postoji statistički značajna razlika u zadovoljstvu svojim prehrambenim navikama, kao ni svojom tjelesnom težinom kod studenata prema mjestu njihove najčešće konzumacije hrane i pića. Studenti u dugogodišnjoj vertikali obrazovanja do studija, ali i tijekom visokoškolskoga obrazovanja, stječu znanja o pravilnoj prehrani i načinu očuvanja zdravlja, no treba imati na umu da poboljšanje znanja o hrani, hranjivim tvarima i načinima unosa različitih namirnica dovodi do pravilnije, a time i zdravije prehrane. Naime, ovim je istraživanjem uočena potreba poticanja studenata na pravilnu i raznovrsnu prehranu, kao jednoga od glavnih izvora zdravlja.

Pravilna prehrana ; Prehrambene navike ; Studenti ; Zdravlje

nije evidentirano