hrvatski

Kockanje zagrebačkih studenata – učestalost igranja, zastupljenost problema i doživljaj tržišta igara na sreću

Trend sve veće dostupnosti kockanja i opća percepcija društva o igrama na sreću kao prihvatljivim aktivnostima doprinose povećanoj zastupljenosti problema povezanih s kockanjem, pri čemu su u većem riziku mladi. Skupina koja zahtjeva poseban istraživački interes su studenti, s obzirom da je riječ o odraslim osobama kojima je kockanje zakonom dozvoljeno, no koje su svojim obilježjima sličnije adolescentima (školuju se, nemaju stalne prihode, ne skrbe o obitelji). Cilj ovog rada je istražiti učestalost kockanja, zastupljenost problema povezanih s kockanjem, te percepciju tržišta igara na sreću studenata zagrebačkog sveučilišta. Uzorak čini n = 559 studenata, a udio studentica (54, 4%) i studenata (45, 3%) je podjednak (Mdob=21, 83, SDdob=3, 06). U istraživanju je primijenjen opsežan instrumentarij, a za potrebe ovog rada korišteni su: (1) Upitnik o sociodemografskim podacima, (2) Upitnik aktivnosti kockanja (Ricijaš i sur., 2011), (3) Problem Gambling Severity Index (Ferris i Wynne, 2001), te (4) pitanja o dostupnosti/pristupačnosti i reguliranosti tržišta igara na sreću u Hrvatskoj. Rezultati pokazuju da su sportsko klađenje i lutrijske igre najzastupljenije aktivnosti kockanja. Na gotovo svim igrama utvrđene su rodne razlike na način da ih u većoj mjeri igraju muški ispitanici. Što se tiče zastupljenosti problema, 4, 1% uzorka zadovoljava kriterije za problematično kockanje, a problemima su posebno skloni mladići. Prilikom istraživanja njihovog doživljaja reguliranosti tržišta i dostupnosti, utvrđene su značajne razlike s obzirom na izraženost problema. Prikazani rezultati bit će interpretirani u kontekstu potencijalnih praktičnih implikacija, a poseban naglasak stavit će se na rezultate o doživljaju tržišta i razlikama u percepciji s obzirom na razinu problema povezanih s kockanjem.

studenti, učestalost kockanja, zastupljenost problema

nije evidentirano