hrvatski

Plemstvo zadarskog zaleđa u XIV. i XV. stoljeću

U radu se analizira politička, društvena i gospodarska zbilja plemstva širega zadarskoga zaleđa u doba uspostave, trajanja i propadanja anžuvinskoga sustava vlasti te potom ponovne uspostave mletačkog sustava vlasti. Prostorno je riječ o području od obale Jadrana do Zrmanje, visoravni Bukovice te Skradina i Krke, koje je u doba uspostave i trajanja anžuvinskog sustava vlasti u osnovi bilo organizirano u Lučku županiju (do tada je istoimena županija bila manjega teritorijalnog opsega), jedinstvenu sve do uspostave mletačke vlasti nad jednim njezinim dijelom tijekom drugog desetljeća XV. stoljeća. Sačuvana vrela o tom području svjedoče bolje i sustavnije od ikojega drugog područja Kraljevine Hrvatske (izuzevši dakako područja obalnih gradskih općina). Riječ je ponajprije o dokumentarnim vrelima, spisima nastalim djelovanjem kaptola kao vjerodostojnih mjesta, koji su javno djelovali te izdavali, zapisivali i ovjeravali sve vrste javno-pravnih i privatno- pravnih poslova. Življa djelatnost kaptola sukladna je širem procesu reorganizacije kraljevske vlasti u Dalmaciji i Hrvatskoj za Ludovika I. Anžuvinca, a do danas su najbolje sačuvani spisi Zadarskoga kaptola, dok su spisi ostalih kaptola (Ninski, Kninski, Skradinski) sačuvani uglavnom samo u tragovima. Uz kaptolske osobito su za istraživanje bitni i općinski bilježnički spisi, ponajprije oni zadarski, a potom ninski i šibenski, te različite isprave javne provenijencije i državni kancelarijski akti. Na toj njihovog istraživanja formulirala su se istraživačka pitanja, poput: kakav je položaj plemstva za i nakon kraljevske reorganizacije vlasti u Kraljevini Hrvatskoj u polovici XIV. stoljeća? Što znači društveno-pravni okvir genus za društveno identificiranje i položaj plemstva u zadarskom zaleđu? Kako se oblikovao uobičajeni život i poslovanje plemstva? Kako su se oblikovala prava plemstva i što u tom kontekstu označava sintagma “običaji Hrvata”? Kakva je veza između društveno-pravne kategorije genus i plemićkog statusa te kakva je veza te kategorije s patrimonijem? Nazire li se među plemićima privilegirana grupa? Kakav je bio položaj i status plemića zaleđa u dalmatinskim gradskim općinama? Propada li hrvatsko plemstvo, kako se tvrdilo u hrvatskoj medijevistici, tijekom prve polovice XV. stoljeća? Sukladno navedenom u radu se potanje analizirao niz sastavnica života plemstva, od njihovih prava, položaja, idejnog vidokruga i odnosa prema kraljevskoj vlasti, do njihove brojnosti i prostiranja posjeda, plemićke organizacije županije sa središtem u Podgrađu. U središtu razmatranja međusobnih odnosa među plemićima bila je društveno-pravna kategorija genus (generatio, de genere, starohrvatski pleme) te obiteljska struktura rod, kao osnovna jedinica okupljanja tog plemstva. Istraživalo se značenje koje je genus imao za tadašnje plemićko društvo, odnos plemića prema patrimonijalnom posjedu, međusobni odnos krvnih srodnika, gospodarske mogućnosti i poslovi plemića te njihove veze s obalnim gradskim općinama. Osnovna pak teza podrazumijevala je da se poimanje roda, kao osnovne obiteljske strukture okupljanja plemstva, tijekom XIV. stoljeća promijenilo te da je na osnovi obiteljske strukture, slijedom kraljevih normativnih intervencija i formalnog unificiranja plemstva, zaživjela zasebna društveno-pravna kategorija na osnovi koje je plemstvo označeno terminom genus. Ta kategorija postala je i, sve do rasapa Kraljevine Hrvatske za osmanlijskog pritiska, ostala pravno- identifikacijska i društvena odrednica hrvatskog plemstva neovisno o mijeni obiteljske strukture.

druga polovica 14. i prva polovica 15. stoljeća ; zadarsko zaleđe ; hrvatsko plemstvo ; ugarski i hrvatski kralj ; Mlečani ; plemićka prava i običaji ; obiteljske strukture ; politički program hrvatskog plemstva

nije evidentirano