hrvatski

Stajališta Europskog suda za ljudska prava o policijskoj ovlasti provjere istovjetnosti osoba

Autori u članku istražuju stajališta Europskog suda za ljudska prava o policijskoj ovlasti provje-re istovjetnosti osoba te o njenom utjecaju na pravo na privatnost građana i na slobodu kretanja. Radnja provjere istovjetnosti osoba rijetko se obrađuje u hrvatskoj znanosti i praksi, iako se tije-kom njenog provođenja ostvaruju doticaji s pojedinim temeljnim pravima, a njeno poduzimanje, osim toga, utječe na općenitu legitimnost policije u društvu. Povod za istraživanje jesu preventiv-ne strategije policije koje preporučuju učestalo provođenje ove radnje. Stajališta konvencijskog prava pokazuju da se policijska ovlast provjere istovjetnosti ne smatra zahvatom u pravo na privatnost iz čl. 8. (Europske) Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (EKLJP).Konvencijska praksa smatra da sadržaj osobnih isprava ne predstavlja osjetljive podatke iz po-dručja privatnosti te da radnja provjere nije intruzivna djelatnost. Povrede su moguće kod pre-koračenja ograničavanja prava kretanja ili slobode iz čl. 5. EKLJP-a, odnosno neodgovarajućih zakonskih osnova za radnje koje slijede nakon provjere. Zakonske osnove za provjere istovjet-nosti mogu obuhvaćati područje sigurnosti, istraživanja kaznenih djela ili pojedinih upravnih pitanja. Većina europskih država ima propisanu obvezu posjedovanja osobnih isprava i davanja na uvid policiji. Autori u radu promatraju i mogućnost doprinosa kriminalističkom istraživanju kroz udio pronađenih dokaza.

istovjetnost osoba ; Europski sud za ljudska prava ; policija ; privatnost ; sloboda kretanja

nije evidentirano