hrvatski

Terenski testovi specifičnih motoričkih sposobnosti i morfoloških obilježja za otkrivanje djece talentirane za sprint

Uvod. Neke od najvažnijih poteškoća kako u atletskom sportu tako i u ostalim pojedinačnim sportovima jesu pravodobna orijentacija, usmjeravanje i selekcija za vrhunski sport. Proces stvaranja vrhunskog sportaša koji može pratiti međunarodnu scenu dugotrajan je i u atletici u prosjeku traje oko 12 godina. S obzirom na nužnost pravodobne orijentacije djevojčica za atletske discipline sprinta, važno je napraviti brzo i jeftino testiranje onih sposobnosti i svojstava pomoću kojih je moguće odabrati buduće vrhunske sprintere. Pritom se ponajprije misli na motorička, psihološka, funkcionalna i morfološka obilježja. Svrha je ovoga istraživanja utvrditi je li moguće na temelju testova specifičnih motoričkih sposobnosti i morfoloških obilježja ispitanica razlikovati natjecateljski uspješne (nadarene) od natjecateljski manje uspješnih učenica. Drugim riječima, može li se utvrditi pragmatička važnost instrumenata za procjenjivanje uspješnosti u trčanju na 60 metara, u svrhu pravodobnog prepoznavanja, orijentacije i usmjeravanja u atletski sport. Ispitanici i metode. Od 8184 učenice petih i šestih razreda osnovnih škola u gradu Zagrebu, u dobi od 11 do 13 godina, odabran je uzorak od 189 djevojčica petih i šestih razreda. Uzorak je podijeljen na dva subuzorka: prvu skupinu predstavljale su učenice koje su prošle nekoliko razina selekcije (od prvenstva razreda, prvenstva škole do regionalnog prvenstva (istočni i zapadni dio grada) i koje su se na regionalnom natjecanju uspjele plasirati među prvih šezdeset prema vrijednostima rezultata trčanja na 60 metara u određenoj dobnoj skupini (nadarene). Drugu skupinu predstavljale su učenice birane u slučajni uzorak iz populacije učenica koje nisu bile natjecateljski uspješne i nisu uspjele proći selekcijske razine (nenadarene). Baterijom od osam testova mjerene su specifične motoričke sposobnosti: skok udalj s mjesta, skok udalj iz zaleta, trčanje na 20m, bacanje medicinke udalj, skokovi na jednoj nozi: broj skokova i vrijeme izvođenja zasebno na lijevoj i na desnoj nozi. Mjereno je i sljedećih šest morfoloških mjera: visina tijela, težina tijela, duljina noge, širina ramena, opseg podlaktice, kožni nabor nadlaktice. Razlike između uzorka nadarenih i nenadarenih učenica u specifičnim motoričkim sposobnostima i morfološkim obilježjima analizirane su kanoničkom diskriminacijskom analizom. Rezultati i zaključak. Dobivena diskriminacijska funkcija statistički znatno razlikuje nadarene od nenadarenih djevojčica (p < 0, 00), uz kanoničku korelaciju (0, 69). Diskriminacijsku funkciju, dakle i pozitivan doprinos sprinterskom trčanju, najbolje definira test trčanja na 20 metara, s nešto nižim projekcijama varijabli skok udalj s mjesta, broj skokova u 30 metara na lijevoj i desnoj nozi, vrijeme prijeđene dionice od 30 metara skokovima na lijevoj nozi, skok udalj iz zaleta, vrijeme izvođenja skokova na desnoj nozi, te vrlo niskom projekcijom varijable bacanje medicinke 2 kg udalj. Negativan doprinos trčanju jasan je za varijablu kožni nabor nadlaktice, kao mjere balastne mase. Dobivena kanonička diskriminacijska funkcija pokazuje veliku razliku dviju skupina ispitanica pa možemo zaključiti da je opisana baterija testova pogodna u odabiru nadarene djece za atletske discipline sprinta.

identifikacija ; selekcija ; djeca ; djevojčice ; školska dob ; testovi ; specifične motoričke sposobnosti ; morfološka obilježja ; sprint

nije evidentirano