hrvatski

Posuđenice i kalkovi u suvremenom hrvatskom jeziku

Hrvatski je jezik dolazio u dodir s mnogim jezicima, a pri tome je bila jasno izražena sklonost da se strani uzori ne prihvaćaju pasivno. Potrebne su se posuđenice prilagođavale zakonitostima hrvatskoga jezika na svim razinama ili su se umjesto pasivnoga preuzimanja stranih riječi aktivirale vlastite izražajne mogućnosti, tj. stvarali kalkovi. Kalkovi nisu nužno motivirani odbojnošću prema riječima iz prestižnih jezika, nego su i odraz prirodne težnje da se europska kulturna baština jezično osvijesti u vlastitoj kulturi. Posuđenice i kalkovi podlijegali su normativnoj procjeni. Dok su starije posuđenice i kalkovi uglavnom normativno riješeni, danas se najaktualnija normativna pitanja tiču anglizama. Engleski kao suvremena lingua franca utječe na sve leksičke sfere. Preuzimanje anglizama i njihov normativni status razlikuje se u odnosu na ranije posuđivanje iz drugih jezika. Posuđivanje iz engleskoga brz je i dinamičan proces. Anglizmi se rabe u prilagođenom, a noviji u neprilagođenom obliku. Zbog ubrzane dinamike nadiranja anglizama njihova zamjena kalkovima ne ide ukorak s njihovim dotokom. U tom kontekstu treba u mnogim slučajevima spomenuti pomodarstvo i nekritičko prihvaćanje svega što dolazi izvana na štetu dobrih novotvorenih domaćih zamjena ili odgovarajućih zamjena potvrđenih u hrvatskoj jezičnoj baštini.

hrvatski jezik, neologizmi, posuđenice, kalkovi

Rad je tiskan uz potporu znanstvenim ispraživanjima Sveučilišta u Rijeci unutar projekta Unutarnje posuđivanje u hrvatskome jeziku br. 13.04.1.2.09.