hrvatski

Nove spoznaje o zarazi HIV-om

Suvremena povijest zaraze HIV-om ulazi u treće desetljeće. Nažalost usprkos velikom napretku cjepivo nije na vidiku, a suvremena dostignuća znanosti se ne primjenjuju tamo gdje je zaraza HIV-om najviše prisutna. Istraživanje VAXGEN nije pokazalo djelotvornost cjepiva u III fazi istraživanja. Intenzivno se i dalje ispituju novi antiretrovirusni lijekovi. Pojedini inhibitori ulaska virusa u stanicu su u početnim fazama kliničkih pokusa. Nedavno je odobrena primjena atazanavira, prvog inhibitora proteaze koji ne povisuje trigliceride i kolesterol. Primjenjuje se jednom na dan. Sve je više kombinacija lijekova koje možemo primijeniti jednom na dan, uključujući i inhibitore proteaze. No u početnom liječenju se još uvijek kao lijekovi izbora koriste kombinacije sa efavirenzom ili koformuliranim lopinavirom. Primjena tri analoga nukleozida se danas u početnom liječenju više ne preporuča. Nevirapin je u podanalizi studije 2NN pokazao djelotvornost sličnu efavirenzu. No čini se da je hepatotoksičnost nevirapina veća nego se očekivalo. Kako nenukleozidni analozi imaju dulje poluvrijeme eliminacije ne prekidaju se istovremeno s analozima nukleozida koje treba nastaviti uzimati još 7-10 dana. U profilaksi perinatalne transmisije je dodatak nevirapina zidovudinskoj monoterapiji značajnu smanjio perinatalnu transmisiju. Toksičnost antiretrovirusnih lijekova je i dalje u žarištu mnogih istraživanje. Procjenjuje se da je incidencija infarkta miokarda 25% veća tijekom liječenja HAART-om u usporedbi s Framinghamskim algoritmom. Pegilirani interferon s ribavirinom je također ispitan u liječenju koinfekcije HIV-om i HCV-om. Istraživanje APRICOT je našlo održani odgovor u nešto više od 60% koinficiranih bolesnika s genotipovima 2 i 3.

HIV infekcija

nije evidentirano