hrvatski

Diglosija i dinomija vs. bilingvizam i bikulturalizam

Svaka je diglosija – najprije kao fergusonovski pojam koji podrazumijeva upotrebu dvaju varijeteta jednog jezika, poslije kao fishmanovski pojam koji uključuje dva jezika – u funkciji komunikacijskog konteksta, odnosno skupa konkretnih okolnosti u vremenu i prostoru. Neki su varijeteti, prema Fergusonovu modelu, označeni kao ''visoki'' (high variety) i prestižni (H), a neki kao ''niski'' (low variety), manje prestižni ili stigmatizirani (L). U promijenjenom društvenom kontekstu oni mogu zamijeniti svoje statuse. Ako je riječ o kulturama, onda bi dominantna, tj. mainstream kultura dobila oznaku H, a ona subordinirana, subkultura, dobila bi oznaku L. Uz prvu se vezuju i supranacionalna i nacionalna, većinska kultura, a uz drugu lokalna, indigena, manjinska. Ovakva analogija upućuje na koegzistenciju dviju kultura u jednom društvu, tj. na dinomiju. Bilingvizam i bikulturalizam, za razliku od diglosije i dinomije, nisu definirani društvenim kontekstom, pa izbor jezika i kulturnih normi nije ničim uvjetovan te stoga nema ni privilegiranih ni stigmatiziranih.

diglosija; dinomija; bilingvizam; bikulturalizam

nije evidentirano