Bibliografija Nade Klaić (1920. – 1988.) (CROSBI ID 53714)
Prilog u knjizi | stručni rad
Podaci o odgovornosti
Zadro, Dejan ; Galović, Tomislav
hrvatski
Bibliografija Nade Klaić (1920. – 1988.)
Osnovni preduvjet vrjednovanja bogatog i tematski raznovrsnog, no ipak u osnovici medievistički profiliranog opusa sveučilišne profesorice i hrvatske povjesničarke Nade Klaić (Zagreb, 21. VII. 1920. ‒ Zagreb, 2. VIII. 1988.) jest točnija i potpunija njezina bibliografija. Teško se danas može naći povjesničar koji bi u tako širokom luku podjednako temeljito i savjesno mogao pisati o ranosrednjovjekovnoj Hrvatskoj, dalmatinskim komunama, slobodnim kraljevskim gradovima u Slavoniji, bosanskom srednjovjekovlju, grofovima Celjskim, ranonovovjekovnoj društvenoj povijesti i njezinom odrazu u Šenoinu djelu, ali i mnogim drugim temama. Od prvog objavljenog rada godine 1944. pod naslovom “Surowe dwercze. Topografsko pitanje starog Gradeca: gdje su se nalazila Poljska vratašca” (Spremnost III /1944/, 149-150 /Božić - Nova godina 1945/) pa sve do posmrtno tiskanih “Tak zwane Pacta conventa czyli rzekoma umowa między Kolomanem i Chorwatami z 1101 roku” (Balcanica Posnaniensia IV/1989), Srednjovjekovne Bosne (1989.), Povijesti Hrvata u srednjem vijeku (1990.) ili ponovno objavljenog rada “O načelima udruživanja u Hrvata u ranom srednjem vijeku. Od »čopora« do viteškog društva” (objavljeno u zborniku Hrvatska i Europa. Korijeni integracija, ur. Dimitrije Sergejev, Zagreb 2007.), djelo prof. Klaić privlači pozornost kako historiografije tako i tzv. „običnih čitatelja”. Nedugo po smrti prof. Klaić, njezini asistenti i suradnici, a prije toga dakako studenti, Zdenka Janeković Römer, Neven Budak i Ivo Goldstein objavili su 1989. u Historijskom zborniku “Bibliografiju prof. dr. Nade Klaić”. Autori su nastojali popisati sve njezine znanstvene i publicističke radove. U kratkom uvodnom tekst prije same bibliografije istaknuli su sljedeće: „Svojim radovima, posebno dvjema sintezama o povijesti Hrvata u ranom i razvijenom srednjem vijeku, unaprijedila je hrvatsku historiografiju. Otvorila je mnoga nova pitanja i pristupila im uvijek samosvojno i beskompromisno. Njezine teze o problemima hrvatske povijesti potaknule su brojne diskusije i pokazale se nezaobilaznim u svakom budućem istraživanju“. Ta bibliografija broji ukupno 195 bibliografskih jedinica i do danas je ostala glavnim orijentirom svim kasnijim istraživačima. Slijedila je zatim u sedmom svesku Hrvatskog biografskog leksikona vrlo informativna biobibliografska natuknica “Klaić, Nada, povjesničarka” koju je autorski potpisao Ivan Majnarić, a gdje su sukladno pravilima i uzusima navedene edicije popisani svi važniji radovi, te tekstovi o N. Klaić. S druge pak strane, danas nam je dostupna i rukopisna ostavština Nade Klaić, pohranjena u Arhivu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti pod signaturom Osobni fond Nada Klaić 651 AHAZU (1920-1988). Do preuzimanja ili predaje toga gradiva došlo je tako da je njezin sin, Vladimir Tarnovski (Tarnowski), „posredstvom akademika Andre Mohorovičića darovao“ Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti u Zagrebu „rukopisnu ostavštinu svoje majke“. Ta je darovnica „zaprimljena u Akademijin arhiv o čemu svjedoči zahvalnica upravitelja dr. Petra Strčića upućena gospodinu Tarnovskyiu“ dok je u arhivsku Knjigu primljenog arhivskog gradiva darovnica „uvedena kao ostavština dr. Nade Klaić pod rednim brojem 579 od 17. 02. 1993.“ Osim rukopisne ostavštine, dio osobne biblioteke Nade Klaić i dalje je u posjedu Vladimira Tarnovskog, dok je drugi dio završio u Knjižnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu kao Spomenička zbirka Nade Klaić. Naime, obitelj prof. Klaić poklonila je tu građu Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti u Zagrebu „sa željom da bude u Akademijinoj Knjižnici pohranjena kao zasebna cjelina pod njenim imenom“. Ona obuhvaća knjige i časopise, posebne otiske (separate) i dr. U Arhivu Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, fakulteta u kojem je prof. Klaić provela preko četrdeset godina radnog vijeka, tj. znanstveno-nastavnog rada, čuva se personalni dosje: “Klaić, dr. Nada, profesor” i drugi pojedinačni spisi u različitim godištima raznovrsnih spisa Filozofskog fakulteta (Odsjek, Vijeće, Red predavanja itd.), a u Arhivu/Pismohrani Rektorata Sveučilišta u Zagrebu također se čuvaju pojedini spisi vezani uz znanstveno-nastavno napredovanje prof. Klaić. Bibliografija koju ovdje objavljujemo sastoji se od dvije cjeline. Prva je temeljna i sadrži bibliografiju objavljenih radova Nade Klaić od 1944. do 2007. godine s ukupno 357 bibliografskih jedinica, a druga, nešto manja, jest popis izabrane “Literature o Nadi Klaić i njezinom znanstvenom opusu”. Njezinu osnovicu čini bibliografija iz 1989. godine, znatno proširena i dopunjena uvidom u arhivsko i registraturno gradivo (vlastiti popisi N. Klaić), kataloge i fondove Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, 9 Knjižnice HAZU u Zagrebu i Knjižnice Filozofskog fakulteta u Zagrebu, literaturu i Internet. Sve jedinice navedene su na osnovi „viđenog rada“ (de visu), te poredane po kronološkom principu odnosno važnosti s opširnim bibliografskim podacima i nužnim komentarima. Najprije su navedene knjige, zatim znanstveni i stručni tekstovi, enciklopedijske natuknice i konačno novinski članci. Nipošto ne pretendirajući na potpunost, ostavljamo ipak mogućnost da će budućnost donijeti i neka nova otkrića, možda čak u okviru nacionalne bibliografije hrvatske historiografije – jednom od nasušnih desiderata naše struke.
Nada Klaić (1920. – 1988.), bibliografija
nije evidentirano
engleski
Nada Klaić’s bibliography (1920 – 1988)
nije evidentirano
Nada Klaić (1920 – 1988), bibliography
nije evidentirano
Podaci o prilogu
523-592.
objavljeno
Podaci o knjizi
Galović, Tomislav ; Agičić, Damir
Zagreb: Hrvatski nacionalni odbor za povijesne znanosti (HNOPZ) ; Društvo za hrvatsku povjesnicu ; Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu ; FF Press
2014.
978-953-175-540-5