hrvatski

„A u mjestu samo jedna gostionica, neugledna i vlažna i – ništa više“: O razvojnom putu turizma i participaciji u gospodarstvu pojedinih mjesta Puljštine od 1960-ih do 1980-ih

Razvitak turizma u socijalističkoj Hrvatskoj po završetku Drugoga svjetskog rata bio je otežan zbog niza razloga: uništeni su, devastirani i zapušteni dijelovi prijeratnih turističkih kapaciteta, politička i gospodarska kriza bila je prisutna ne samo u Jugoslaviji nego i na potencijalnim tržištima istočne i zapadne Europe – što je osnovni preduvjet kretanja gostiju, a težište poslijeratnoga razvoja stavljeno je na razvitak industrije, pa turizam u prvo vrijeme ima marginalnu ulogu. U Istri je stanje pansiona, hotela i prateće ponude bilo zadovoljavajuće i oni su relativno brzo mogli biti stavljeni na raspolaganje gostima. U drugoj polovini 1940-ih i tijekom 1950-ih počinje se različitim mjerama stimulirati domaće goste da provode godišnji odmor izvan mjesta stanovanja, što se može označiti kao ulazak turizma u domenu svakodnevnoga života “novoga socijalističkog čovjeka”, ali i jačanje svijesti o turizmu kao gospodarskoj grani od interesa za cijelu državu. Iduća etapa razvoja turizma, osobito inozemnoga, u socijalističkoj Hrvatskoj počinje 1960-ih zbog najmanje dva razloga: jedan je nagli gospodarski uzlet u poslijeratnoj Europi, a drugi ukidanje viza 1963. za stanovnike država s kojima je Jugoslavija imala diplomatske odnose. Otvaranje granica strancima i puštanje u promet pulske zračne luke 1967. bio je poticaj davateljima turističkih usluga južne Istre da povećaju svoje kapacitete i razinu ponude. Ipak, glavni je cilj ovoga rada odgovoriti na pitanje u kojoj mjeri turizam participira u gospodarstvu pojedinih mjesta Puljštine (Banjole, Medulin, Pomer, Premantura) te pratiti taj proces od 1960-ih do kraja 1980-ih.

povijest turizma ; Istra ; Banjole ; Medulin ; Pomer ; Premantura ; gospodarstvo

nije evidentirano