hrvatski

Povezanost projektnog i strateškog komuniciranja o značajkama integracije Hrvatske u Europsku uniju

S ciljem razvoja uspješne Komunikativne strategije koja je usklađena s infomativnim potrebama građana potrebno je definirati proces komunikacije, definirati i osigurati institucionalnu podršku, ljudske potencijale, odabrati sredstva komuniciranja te kontinuirano provoditi nadzor nad provedbom aktivnosti. Kako bi se unaprijedila kvaliteta Komunikacijske strategije Vlade o približavanju Hrvatske Europskoj uniji kao i poboljšala njezina učinkovitost i usklađenost s potrebama javnosti, uz Ministarstvo vanjskih i europskih poslova koje koordinira komunikativnim aktivnostima strategije Vlade RH, a u kontekstu pristupanja u EU, uključena je institucionalna operativna struktura koja sudjeluje u provedbi pretpristupnog fonda IPA te Komunikativne strategije Operativnog programa IPA komponenete IIIc. Kako bi se povećala institucionalna sposobnost u smislu izgradnje percepcije društva o Europskoj uniji općenito, kreiranju stava o važnosti i implikacijama ulaska Hrvatske u EU, o pretpristupnom programu IPA-i, dostupnim mogućnostima financiranja te uspješno provedenim projektima, provodi se niz aktivnosti informiranja, komuniciranja i vidljivosti među potencijalnim korisnicima i širom javnosti. Pri tome, projektni pristup omogućuje financiranje i dodatnu potporu u institucijskom jačanju organizacijskih ustrojstvenih jedinica educiranjem kadrova kroz stečena znanja iz prijašnjih iskustva (engl. „lessons learned“) u provedbi predpristupnih programa PHARE, ISPA i SAPARD i relevantnih projekata te usvajanjem novih znanja potrebna za upravljanje strukturnim fondovima. S obzirom na duljinu perioda pristupanja i činjenicu da Hrvatska 1. srpnja 2013. godine postaje članicom Europske unije, glavni ciljevi istraživanja rada bili su prikazati i analizirati uspješnost utjecaja Komunikacijske strategije Vlade RH na senzibiliziranje građana o važnosti i implikacijama integracijskog procesa Republike Hrvatske u EU, tijekom pretpristupnog razdoblja te utvrditi prepreke i probleme koji su utjecali na uspješnost provedbe komunikacijske strategije Vlade RH. Zatim, prikazati međuzavisnost djelovanja komunikacijske strategije pretpristupnog programa IPA i projektnog pristupa na širenje svijesti u javnosti i među potencijalnim korisnicima o prednostima koje donosi ulazak Hrvatske u EU te sukladno tome, izraditi studiju slučaja i ponuditi potencijalne prijedloge i rješenja u provedbi komunikativnih aktivnosti kako bi se povećao njihov utjecaj na širu javnost. Metodom deskripcije i analize utvrđene su prepreke u institucionalnoj strukturi tijela koja provode komunikativnu strategiju Vlade koja onemogućuju pružanje povratne informacije tijelu odgovornom za koordinaciju aktivnosti koja se odražava na nemogućnost adekvatnog praćenja provedenih aktivnosti i s tim u svezi daljnjeg strateškog planiranja. Iz toga proizlazi potreba građana i javnosti za dodatnim naporima pri provedbi aktivnosti informiranja i komunikacije o važnosti integracijskog procesa te prednostima i nedostacima koje one donosi društvu. Pri tome, upotrebom metode indukcije na temelju analize sredstva komuniciranja tijekom pretpristupnog razdoblja može se zaključiti da je Vlada upotrijebila sredstava komuniciranja (TV emisije, internet) koja su doprijela do građana koji su se samostalno infomirali, ali nisu postigla očekivani utjecaj. Stoga se preporučuje, prethodno povećati svijest javnosti kod one skupine koja se nije informirala kako bi se potaknuo interes te kako bi utjecaj dosadašnjih komunikacijskih sredstava bio veći. Prikazivanjem i analiziranjem djelovanja komunikacijske strategije pretpristupnog programa IPA i projektnog pristupa te komparacijom rezultata istraživanja dobivenih studijom slučajeva vezano za širenje svijesti u javnosti i među potencijalnim korisnicima o prednostima koje donosi ulazak Hrvatske u EU, mogućnosti korištenja dostupnih sredstava ; utvrdilo se sinergijsko djelovanje. Iz čega prozlazi da su projekti postigli očekivane ciljeve i svrhu, da su realizirane komunikativne aktivnosti projekta postigle očekivani doseg i utjecaj na ciljne skupine, putem podrške operativne strukture institucija koje su pružile podršku komunikacijskom procesa koji je definiran komunikacijskom strategijom pretpristupnog fonda IPA. Zaključno, potrebno je nastaviti s provedbom komunikativnih aktivnosti i informiranja javnosti o prednostima i nedostacima koje donosi članstvo kao i o mogućnostim koja se pružaju putem strukturnih fondova i nakon što Hrvatska postane članica Europske unije, te nastaviti s unapređenjem sustava, procesa i kanala provedbe komunikativnih aktivnosti na višim razinama, budući da one predstavljaju nezaobilazan način u izgradnji društva koje aktivno sudjeluje u oblikovanju i donošenju političkih i drugih dalekosežnih odluka i aktivnosti koje izravno utječu na njihove živote.

Europska unija; IPA; integracija; komunikacijska strategija; projekti; projektni pristup

nije evidentirano