Uključenost u društvo kroz sport: tražitelji azila i azilanti u Hrvatskoj
Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Uključenost u društvo kroz sport: tražitelji azila i azilanti u Hrvatskoj (CROSBI ID 685429)

Prilog sa skupa u zborniku | sažetak izlaganja sa skupa

Jurković, Rahela Uključenost u društvo kroz sport: tražitelji azila i azilanti u Hrvatskoj // VII. Nacionalni kongres Hrvatskog sociološkog društva: Socijalna kohezija u društvu polarizacije, konflikata i nejednakosti. 2019. str. 38-38

Podaci o odgovornosti

Jurković, Rahela

hrvatski

Uključenost u društvo kroz sport: tražitelji azila i azilanti u Hrvatskoj

Sudjelovanje u organiziranim sportskim aktivnostima pozitivno utječe na stupanj integracije grupa u društveno nepovoljnom položaju (Stewart-Withers i Brook 2009, i dr., prema Borgogni i Digennaro 2015). U radu se propituje možemo li govoriti o društvenoj koheziji u Hrvatskoj koja uključuje suvremene izbjeglice (tražitelje azila i azilante), koji se obično ubrajaju u takve društvene grupe. Rad se temelji na kulturnoantropološkim kvalitativnim istraživanja: terenskim istraživanjima provedenim od proljeća 2015. g. do jeseni 2018. g. koja su bila fokusirana na integraciju azilanata kroz Nogometni klub Zagreb 041 ; te na dubinskim, polustrukturiranim intervjuima koji su provođeni od proljeća 2015. g. sve do veljače 2019. g. i etnografiji pojedinačnog (Abu-Lughod 1991). Dugotrajnost bivanja na terenu i praćenje pojedinih kazivača kroz razdoblje od dvije, tri i više godina, pokazuju kako se kroz sport izgrađuju neke od ključnih veza između azilanata i članova lokalne zajednice. No, s druge strane, pokazalo se i da oni koji se zalažu za integraciju u svojim postupcima ne odražavaju uvijek te vrijednosti te zaboravljaju da „kada u nekome uporno želite vidjeti tražitelja azila, onda ga stavljate u drugu klasu“, prema riječima sugovornika - azilanata. U tom je smislu istraživanje potvrdilo tezu Spracklena i dr. (2015) da se ne može tvrditi da se nove migrantske zajednice samo trebaju organizirano baviti sportom kako bi postale uključene u lokalnu zajednicu. No, s druge strane, istraživanje je i opovrgnulo tvrdnju istih autora da u sportu ne dolazi do stvaranja društvenih mostova između migranata i predstavnika lokalne zajednice, već samo do stvaranja veza unutar migrantske zajednice. Nogomet se, odnosno općenito sport, kao aktivnost u kojoj „svi pričaju istim jezikom“, u hrvatskom slučaju pokazao prostorom gdje se društveni mostovi (usp. Ager i Strang, 2008) mogu graditi te da je integracija kroz sport jedan od pozitivnih primjera integracije azilanata u hrvatsko društvo.

integracija, izbjeglice, azilanti, tražitelji azila, integracija i sport, integracija kroz nogomet

nije evidentirano

engleski

Social inclusion through sport: asylum seekers and refugees in Croatia

nije evidentirano

refugees, integration, sport, football

nije evidentirano

Podaci o prilogu

38-38.

2019.

objavljeno

Podaci o matičnoj publikaciji

Podaci o skupu

predavanje

11.04.2019-12.04.2019

Zagreb, Hrvatska

Povezanost rada

Etnologija i antropologija