hrvatski

Otkrivanje i praćenje bioloških biljega radi rane intervencije u sporadičnoj Alzheimerovoj bolesti

Sporadična Alzheimerova bolest je nenasljedna kronična degenerativna bolest i najčešći uzrok sindroma demencije u ljudi starije dobi. Zbog porasta udjela starijih osoba u populaciji broj se oboljelih stalno povećava, pa je rano dijagnosticiranje i iznalaženje učinkovitog liječenja postalo goruće pitanje. Bolest neuropatološki u najvećoj mjeri karakterizira prisutnost kuglastih nakupina (plakova) u međustaničnom prostoru moždanog tkiva, što su sačinjeni od proteina amiloida beta, te nakupina krutih snopića unutar živčanih stanica koje čine patološki promijenjeni (hiperfosforilirani) tau proteini. Tau proteini stabiliziraju mikrotubule, a mikrotubuli su za normalnu funkciju živčanih stanica neophodne "tračnice" po kojima se odvija dvosmjerni transport, npr. molekula neurotransmitera potrebnih za prijenos živčanih signala. Naše istraživanje u okviru ovog projekta usmjereno je na definiranje povezanosti najranijih simptoma demencije u osoba sa sumnjom na Alzheimerovu bolest (naročito depresivnosti i otežanog prostornog snalaženja u inovativnom testu skrivenog objekta) i bioloških biljega takvoga ranog stanja, prvenstveno koncentracije patološki promijenjenih tau proteina u uzorcima cerebrospinalne tekućine (koja se, uz informirani pristanak pacijenata, dobiva lumbalnom punkcijom). Usporedbom tih podataka s promjenama registriranim slikovnim prikazom strukture i aktivnosti mozga te varijantama pojedinih gena koji su možda povezani s ranijim nastupom bolesti očekujemo potencijalno važne spoznaje za razvijanje novih načina rane terapijske intervencije u Alzheimerovoj bolesti. Dosadašnja istraživanja Alzheimerove bolesti pokazala su da se početni patološki procesi koji dovode do bolesti odvijaju i 15-20 godina prije izraženih simptoma. Kao najvažniji očekivani konkretni rezultat projekta stoga smatramo doprinos uspostavljanju kriterija za najranije moguće donošenje pouzdane dijagnoze Alzheimerove bolesti i njezino razlikovanje naspram drugih primarnih i sekundarnih tauopatija. Na temelju preliminarnih rezultata dobivenih na manjoj skupini bolesnika u kojih su razine fosfo-tau proteina u likvoru bile statistički značajno povećane u odnosu na nedementne kontrolne ispitanike, očekujemo da će pronalaženje takvih i njima sličnih (povećanih) vrijednosti koncentracija ukupnih tau proteina te ostalih fosforiliranih tau proteina dati odgovor na pitanje koliko su ti biljezi osjetljivi i specifični indikatori patoloških promjena živčanih stanica nastalih uslijed Alzheimerove bolesti, čak i dok još nisu jasno izraženi klinički simptomi i znakovi bolesti.

Alzheimerova bolest ; rana dijagnoza ; diferencijalna dijagnoza ; biološki biljezi ; tau proteini ; neurofibrilarni snopići ; amiloid beta ; amiloidni plakovi ; neuroslikovni prikaz ; neuropsihološko testiranje ; cerebrospinalna tekućina ; lumbalna punkcija ; poremećaj prostorne orijentacije

nije evidentirano