hrvatski

Vladane odbijene prasadi oralno vakcinirane živom vakcinom protiv F4+ enterotoksigenih sojeva bakterije Escherichia coli

U našem istraživanju pokušali smo postaviti objektivne kriterije za ranu dijagnostiku promjena izazvanih infekcijom zaštičene (vakcinirane) i nezaštičene (nevakcinirane) odbijene prasadi, zaraženih divljim sojem F4ac+ stajskog enterotoksigenog soja bakterije Escherichia coli, na osnovi ispoljene razlike u vladanju, a čemu nam je kao potvrda poslužilo biokemijsko određivanje razine kortizola u krvnoj plazmi, klinička promatranja, bakteriološke i pato-anatomske pretrage te eventualne histološke promjene na nuzbubrežnim žlijezdama. U tu svrhu promatrano je ukupno četrnaestero prasadi /Sus scrofa/ križanaca švedskog landrasa i hipora, podrijetlom iz intenzivnog uzgoja odbijene u dobi od 24 dana. Po dolasku s farme u pokusnu prostoriju prasad je razdijeljena u dvije skupine po sedam prasadi: pokusnu(A) i kontrolnu (B). Četvrtoga dana pokusa prasadi u pokusnoj (A) skupini orogastrički je aplicirano samo 10/10 CFU/ml vakcinalnog F4ac+ soja (11-800/1/94) bakterije Escherichia coli u 60 ml medija (TSB). Vladanje prasadi u pokusnoj (A) i kontrolnoj (B) skupini praćeno je pomoću video-snimaka. Ukupno je snimljeno 5 vremenskih razdoblja na taj način da je raspored snimanja obuhvatio vladanje životinja odmah po njihovu dolasku i smiještanju u nov i nepoznat prostor, vladanje nevakciniranih i nezaraženih životinja, vladanje vakciniranih životinja te vladanje vakciniranih i zaraženih životinja. Kako bi se odredila razina kortizola u plazmi, prasadi pokusne (A) i kontrolne (B) skupine vađena je krv iz orbitalnog sinusa, iz koje je nakon centrifugiranja i zamrzavanja određena razina kortizola u plazmi RIA metodom. Krvni uzorci uzeti su prvoga dana na samoj farmi (7 uzoraka) i po dolasku u pokusnu prostoriju (7 uzoraka), kao zadnjega dana promatranja kada su od sve prasadi u obje skupine, krvni uzorci uzimani svakih 6 sati tijekom 24 sata. Pored toga, tijekom trajanja pokusa, redovito su kontrolirani prirast i potrošak hrane, tjelesna temperatura i pojava proljeva u prasadi, a u četiri su navrata načinjeni i rektalni brisevi. Po završetku promatranja prasad je humano žrtvovana i razuđena, pri čemu su od određenog broja životinja uzete nuzbubrežne žlijezde za histokemijske preparate i elektronsku mikroskopiju. Promatrana prasad držana je u kontroliranim mikroklimatskim uvjetima, čiji su parametri kontrolirani jednom dnevno. Unutar prostorije mjerenja su obavljena na tri mjesta u biozoni prasadi, na jednom mjestu u predprostoriji, a obavljeno je i jedno mjerenje izvan objekta. Sa snimljenih video vrpci, u raster su bilježeni učestalost i trajanje slijedećih obrazaca vladanja: agonističko vladanje, igranje, rovanje, jedenje, pijenje, izlučivanje, stajanje i ležanje. Dobiveni podaci obrađeni su statistički. Razlike u vladanju prasadi, kao i razlike u razini kortizola u plazmi i prirastu prasadi između pokusne (A) i kontrolne (B) skupine, međusobno su uspoređene analizom varijance (ANOVA).Rezultati statističke analize pokazali su postojanje znajne statističke razlike između pokusne(A) i kontrolne (B) skupine u igranju, rovanju i izlučivanju, pri čemu je kod ležanja zabilježena i značajna interakcija skupine i vremena. Sukladno razlikama u vladanju u plazmi prasadi pokusne (A) skupine zabilježena je značajno viša razina kortizola, dok je kontrolna (B) skupina imala značajno veći prirast. Optimalizacija bioklimatskih uvjeta, a osobito povisivanje i održavanje temperature zraka na gornjoj granici optimalnog raspona je prva i osnovna mjera koju treba poduzeti kako bi se spriječila pojava bolesti i gospodarskih gubitaka, ili čime bi se gubici sveli na najmanju moguću mjeru pri njenom kliničkom ispoljenju, a time bi se ujedno pomoglo i dobrobiti prasadi.

vladanje; odbijena prasad; oralna vakcina; bakterija Escherichia coli

nije evidentirano