hrvatski

Utjecaj različitih uvjeta smještaja i broja životinja na higijensku kakvoću zraka u prasilištima

Istraživani su primarni mikroklimatski pokazatelji (temperatura, relativna vlaga, brzina strujanja zraka, koncentracija amonijaka u objektu) te prisutnost bakterija i gljivica u dva suvremeno opremljena prasilišta radi analize postojeće higijenske kakvoće zraka u intenzivnoj proizvodnji obzirom na broj životinja i specifičnosti smještaja. Prasilište A veličine je 770 m2 i podijeljeno u dva jednaka dijela površine 385 m2 sa 60 boksova za prasenje. Prasilište B veličine je od 472, 5 m2 i podijeljeno u četiri zasebna prostora od kojih su tri površine 112, 5 m2, a jedno veličine 135 m2 te svako opremljeno po 20 boksova za prasenje. Prasilište A opremljeno je ručnim, a prasilište B automatskim sustavom za regulaciju mikroklime. U svakom dijelu objekta A tijekom prvog turnusa bilo je smješteno 55, drugom 60 i trećem turnusu 57 krmača, dok su dijelovi objekta B uvijek bili maksimalno popunjeni s 20 krmača po prostornoj jedinici. U svakom turnusu od 24 - 25 dana obavljeno je u istim vremenskim razmacima 6 uzorkovanja zraka uređajem SAS 100TM (PBI International, Italija), te praćenje primarnih mikroklimatskih parametara uređajima Testo i Dräger (Njemačka) u biozoni životinja. Zrak je uzrokovan na odgovarajuće hranjive podloge za izolaciju mezofilnih bakterija i gljivica, a dobiveni rezultati su statistički obrađeni. Prema dobivenim rezultatima prosječan broj bakterija tijekom istraživanja u oba objekta kretao se na razini 104 CFU/m3 zraka, a gljivica do 103 CFU/m3 zraka, što predstavljaju optimalne parametre za ovu fazu svinjogojske proizvodnje. Tako zadovoljavajuća mikrobiološka kakvoća zraka, dovodi se u vezu s utvrđenim ostalim primarnim mikroklimatskim parametrima u optimalnim granicama, prvenstveno temperaturi i relativnoj vlazi, koje u zadanim normativima ne pogoduju održivosti mikroorganizama u zraku. Utvrđene razlike u koncentraciji mikroorganizama u zraku s manjim brojem u objektu B mogle bi se objasniti zbog konstrukcije objekta na manje prostorne jedinice u kojima je moguće postići bolju mikrobiološku kakvoću zraka, nego li u dva veća prostorna dijela objekta A. Na osnovu cijelokupnih rezultata može se zaključiti da pri suvremenim uvjetima smještaja u prasilištu uz poštivanje normativa u pogledu kapaciteta životinja po objektu treba očekivati optimalne vrijednosti temperature, relativne vlage, brzine strujanja zraka i koncentraciju amonijaka, te mikrobiološku kakvoću zraka, koja će u kontekstu mikroklimatskog kompleksa utjecati na zadovoljavajuću dobrobit životinja. Dobivene vrijednosti broja bakterija i gljivica u ovim istraživanjima treba također sagledati kao jedan od polaznih kriterija za postavljanje normativa mikrobiološke kvalitete zraka u prasilištima.

smještaj; prasilište; kakvoća zraka

nije evidentirano