hrvatski

Primjena modificiranoga protokola za izazivanje superovulacije u koza burske pasmine

Cilj istraživanja je bio istražiti utjecaj jajničkih čimbenika na superovulatorni uspjeh koza. U tu svrhu korišten je modificirani protokol superovulacije gdje se aplikacijom gonadotropina započinje jedan dan nakon potvrđene ovulacije kada više nema djelovanja dominantnog folikula i kada je prisutna ujednačena populacija prvog folikularnog vala. U istraživanju je korišteno 15 koza burske pasmine koje su raspoređene unutar kontrolne skupine gdje je korišten standardni protokol superovulacije i pokusne skupine gdje je korišten modificirani protokol superovulacije. Koze su korištene dva puta u pokusu. Šest do dvanaest tjedana nakon završetka pokusa u eksperimentalnoj odnosno pokusnoj skupini, koze su zamijenile skupinu. Superovulatorni odgovor proglašen je neuspješnim kada životinje nisu ovulirale ili su imale preranu regresiju žutih tijela te stoga nisu uvrštene u statističku analizu vezanu za superovulatorni uspjeh. Radi analize utjecaja dominantnog folikula naknadno su formirane još dvije skupine iz kontrolne i pokusne skupine koza, ovisno o tome da li su u vrijeme započinjanja superovulacije imale prisutan dominantni folikul ili su bile bez njega. Sve koze su sinkronizirane uporabom vaginalnih spužvica te superovulirane sa šest aplikacija pFSH u opadajućim dozama. Pokusnoj skupini koza je prije superovulacije sinkroniziran estrus vaginalnim spužvicama i eCG-om, a ovulacija aplikacijom GnRH hormona. Kozama je ultrazvučno praćen status jajnika prije i tijekom superovulacije sve do ovulacije. Sedmog dana nakon parenja kozama su ispirane maternice te prebrojana žuta tijela. U ispirku je zabilježen broj ispranih stanica, broj transferibilnih i netransferibilnih zametaka, broj neoplođenih jajašaca te broj nerazvijenih i degeneriranih zametaka. Zametke smo klasificirali prema razvojnom stadiju i prema kvaliteti. Iz navedenih parametara izračunat je uspjeh ispiranja te postotak oplođenih jajnih stanica, vijabilnih i degeneriranih zametaka. Ustanovljeno je da je modificirani protokol (pokusna skupina) znakovito smanjio broj životinja s dominantnim folikulom prije početka superovulacije, ali nije poboljšao superovulatorni uspjeh. Te su koze imale značajno manji broj žutih tijela i ispranih stanica, nešto manji broj transferibilnih zametaka te jednaki broj zametaka I klase. Razlog tome je samo 54 % koza s dominantnim folikulom u kontrolnoj skupini koji negativno utječe na broj transferibilnih zametaka, posebice onih I klase. Ostatak koza bez dominantnog folikula u kontrolnoj grupi je poboljšao prosjek superovulatornog uspjeha. Drugi razlog slabijem superovulatornom uspjehu pokusne skupine je manji broj folikula druge i treće kategorije na početku superovulacije, odnosno folikula promjera 3.5 - 5.5 mm za koje je ustvrđen pozitivan odnos s brojem transferibilnih zametaka. Za tu pojavu najviše je odgovoran usporeni rast folikula nakon ovulacije koji su za vrijeme započinjanja superovulacije imali značajno manji prosječni promjer od folikula u kontrolnoj grupi koza. Pretpostaviti je kako bi sa superovulacijom trebalo početi dva dana nakon ovulacije, umjesto jedan dan, kada bi folikularnu populaciju u većem broju sačinjavali folikuli promjera > 3 mm. Zaključno, ustvrđeno je da dominantan folikul prisutan prije samog početka superovulacije negativno utječe na superovulatorni uspjeh, ali važan je i utjecaj ostale folikularne populacije, odnosno broj folikula točno određenog promjera

koza; superovulacija; dominantni folikul; folikularna populacija; zametak; superovulatorni uspjeh

nije evidentirano