Radni odnosi državnih službenika
Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi

Radni odnosi državnih službenika (CROSBI ID 34370)

Prilog u knjizi | izvorni znanstveni rad

Potočnjak, Željko Radni odnosi državnih službenika // Radni odnosi u Republici Hrvatskoj. Zagreb: Organizator, 2007. str. 803-876-x

Podaci o odgovornosti

Potočnjak, Željko

hrvatski

Radni odnosi državnih službenika

Od sredine 2005. godine u Hrvatskoj se provodi još jedna, treća od stjecanja državne samostalnosti, reforma službeničkog sustava. Normativnu okosnicu prve reforme činio je Zakon o državnim službenicima i namještenicima i o plaćama nositelja pravosudnih dužnosti iz 1994. godine. Druga reforma provedena je 2001. godine na temelju Zakona o državnim službenicima i namještenicima. Početak treće reforme označava donošenje, 15. srpnja 2005., novog Zakona o državnim službenicima, glavnina čijih odredbi je stupila na snagu 1. siječnja 2006. godine. Reformi hrvatskog službeničkog sustava pristupilo se u sklopu priprema za članstvo Republike Hrvatske u Europskoj uniji tj. zbog usklađivanja hrvatskog zakonodavstva s tzv. madridskim kriterijem koji se odnosi na obvezu stjecanja dostatnih institucionalnih i administrativnih sposobnosti za provedbu obveza preuzetih u okviru procesa integracije u Europsku uniju. Glavni ciljevi te reforme su modernizacija državne uprave, smanjenje javnih troškova i poboljšanje upravljanja javnim sektorom. Reformom se žele ukloniti i neki od uočenih nedostataka prethodnog sustava (klasifikacijski sustav radnih mjesta koji ne omogućava napredovanje u službi, neprikladan postupak prijma u državnu službu, preveliki broj posebnih radnih mjesta ustanovljenih podzakonskim propisim, nedovoljna razrađenost napredovanja tijekom rada u državnoj službi koje bi se trebalo temeljiti isključivo na sposobnosti i radu državnog službenika). Ambiciozni ciljevi treće reforme službeničkog sustava, velike promjene u pravnoj regulativi potrebne za njezino provođenje, značajan broj državnih, lokalnih i područnih (regionalnih) službenika i namještenika na koje se ona odnosi, ukazuju na potrebu njezinog pomnog praćenja i izučavanja. Autor u radu ukazuje na neka sporna pitanja službeničkog odnosa koja se kod nas učestalo javljaju. Pri razmatranju i analizi tih pitanja provjerava svoj osnovni stav da je službenički odnos radni odnos posebne vrste te ukazuje na posebnosti tog radnog odnosa u odnosu na opći sustav radnih odnosa koji je, prije svega, namijenjen uređenju radnih odnosa u gospodarstvu. Pri tome se autor ograničava samo na važnije (bitne) posebnosti po kojima je radni odnos državnih službenika posebna vrsta radnog odnosa.

državni službenik, državna uprava, radni odnosi, službenički odnosi, rad, ugovor o radu

nije evidentirano

engleski

Employment Relationship of Civil Servants

nije evidentirano

civil servants, civil service, public administration, employment relationship, work, labour, labour contract

nije evidentirano

Podaci o prilogu

803-876-x.

objavljeno

Podaci o knjizi

Potočnjak, Željko

Zagreb: Organizator

2007.

978-953-6007-98-1

Povezanost rada

Pravo