Radni odnosi državnih službenika (CROSBI ID 34370)
Prilog u knjizi | izvorni znanstveni rad
Podaci o odgovornosti
Potočnjak, Željko
hrvatski
Radni odnosi državnih službenika
Od sredine 2005. godine u Hrvatskoj se provodi još jedna, treća od stjecanja državne samostalnosti, reforma službeničkog sustava. Normativnu okosnicu prve reforme činio je Zakon o državnim službenicima i namještenicima i o plaćama nositelja pravosudnih dužnosti iz 1994. godine. Druga reforma provedena je 2001. godine na temelju Zakona o državnim službenicima i namještenicima. Početak treće reforme označava donošenje, 15. srpnja 2005., novog Zakona o državnim službenicima, glavnina čijih odredbi je stupila na snagu 1. siječnja 2006. godine. Reformi hrvatskog službeničkog sustava pristupilo se u sklopu priprema za članstvo Republike Hrvatske u Europskoj uniji tj. zbog usklađivanja hrvatskog zakonodavstva s tzv. madridskim kriterijem koji se odnosi na obvezu stjecanja dostatnih institucionalnih i administrativnih sposobnosti za provedbu obveza preuzetih u okviru procesa integracije u Europsku uniju. Glavni ciljevi te reforme su modernizacija državne uprave, smanjenje javnih troškova i poboljšanje upravljanja javnim sektorom. Reformom se žele ukloniti i neki od uočenih nedostataka prethodnog sustava (klasifikacijski sustav radnih mjesta koji ne omogućava napredovanje u službi, neprikladan postupak prijma u državnu službu, preveliki broj posebnih radnih mjesta ustanovljenih podzakonskim propisim, nedovoljna razrađenost napredovanja tijekom rada u državnoj službi koje bi se trebalo temeljiti isključivo na sposobnosti i radu državnog službenika). Ambiciozni ciljevi treće reforme službeničkog sustava, velike promjene u pravnoj regulativi potrebne za njezino provođenje, značajan broj državnih, lokalnih i područnih (regionalnih) službenika i namještenika na koje se ona odnosi, ukazuju na potrebu njezinog pomnog praćenja i izučavanja. Autor u radu ukazuje na neka sporna pitanja službeničkog odnosa koja se kod nas učestalo javljaju. Pri razmatranju i analizi tih pitanja provjerava svoj osnovni stav da je službenički odnos radni odnos posebne vrste te ukazuje na posebnosti tog radnog odnosa u odnosu na opći sustav radnih odnosa koji je, prije svega, namijenjen uređenju radnih odnosa u gospodarstvu. Pri tome se autor ograničava samo na važnije (bitne) posebnosti po kojima je radni odnos državnih službenika posebna vrsta radnog odnosa.
državni službenik, državna uprava, radni odnosi, službenički odnosi, rad, ugovor o radu
nije evidentirano
engleski
Employment Relationship of Civil Servants
nije evidentirano
civil servants, civil service, public administration, employment relationship, work, labour, labour contract
nije evidentirano
Podaci o prilogu
803-876-x.
objavljeno