hrvatski

Terorizam i zločini iz mržnje u postkonfliktnim društvima - prikupljanje i analiza relevantnih podataka u Republici Hrvatskoj

Proučavanjem terorizma, posebice etno-nacionalistički motiviranog terorizma, i zločina iz mržnje (engl. hate ili bias crimes ; njem. Hasskriminalität) moguće je povući brojne fenomenološke paralele, koje nedvojbeno ukazuju na usku kriminološku povezanost obiju navedenih pojava. Tako primjerice, pored instrumentalnog i racionalnog korištenja nasilja, simbolike taktičkih ciljeva i političkog motiva iza strateških ciljeva, terorizam kao i zločini iz mržnje rezultiraju stvaranjem straha i osjećajem nesigurnosti u široj javnosti, dok se kod napadnute skupine redovito javlja nepovjerenje i izražena želja za osvetom. Poruka se pomoću simbolike žrtava konkretnog nasilja jasno i nedvojbeno prenosi. Tako napadnuta skupina, vlastita skupina, ali i šira javnost u svojstvu publike indirektno sudjeluju u čitavom komunikacijskom procesu i postaju sastavni dio terorizma, odnosno zločina iz mržnje. Za razliku od većine drugih pojavnih oblika kriminala, terorizam i zločini iz mržnje u odsutnosti « zastrašenog promatrača» izgubili bi svoju komunikacijsku komponentu, a samim time i svoju ključnu funkciju – prijenos poruke političkog sadržaja.

terorizam; zločini iz mržnje

nije evidentirano