hrvatski

Utjecaj ribljeg brašna na razvoj svjetske akvakulture i ribolova

Iako se doprinos akvakulture u ukupnom svjetskom ribolovu u zadnjih pedeset godina deseterostruko povećao, uzgoj riba i rakova visoko je ovisan o morsko-ribolovnom ulovu kao izvoru bitnih hranjiva u koje spadaju riblje brašno, riblje ulje i manje vrijedne riblje vrste za direktnu ljudsku prehranu, tzv. "riblji otpad". Naročito je jaka ovisnost kod karnivornih vrsta i kozica. Veći dio ulovljene ribe namijenjen za preradu čini mala pelagična riba - inčuni i srdele, haaringe, papaline, menhaden. Preko tri četvrtine globalnog morskog stoka ili skupina vrsta trenutno se smatra ili potpuno iskorištenim (52%), ili preiskorištenima (17%), ili iscrpljenima (7%). Iako je proizvodnja ribljeg brašna i ribljeg ulja zadnjih godina ostala relativno stabilna, postoji bojazan u vezi njihove dostupnosti i potrošnje u budućnosti i to zbog kombinacije više čimbenika kao što su: a) povećana zabrinutost potrošača glede sigurnosti hrane i krme, b) održive potrošnja dostupnih ribolovnih resursa i c) velika globalna potražnja za ribljim brašnom i ribljim uljem, što ponuda ne može pratiti potražnju i što će dugoročno gledano, njihova cijena rasti. Ako će akvakultura zadržati sadašnji rast u trećem tisućljeću, morat će biti fleksibilnija u hranidbenim navikama i zahtjevima nekih životinjskih vrsta. To uključuje potrebu za povećanom upotrebom adekvatno prerađenih životinjskih nusproizvoda unutar riblje hrane. Također treba podupirati usmjeravanje uzgoja vrsta vodenih organizama koji su pri dnu hranidbenog lanca i koji mogu iskoristiti lokalno dostupne vodene resurse lošije kvalitete.

Riblje brašno; Akvakultura; Ribarstvo; Hranidba

nije evidentirano