hrvatski

Odnos prema nezakonitoj djeci u istarskim komunalnim društvima od kraja 15. do sredine 17. st.

Tijekom srednjega i ranoga novoga vijeka nezakonito rođenje, odnosno rođenje izvan bračne veze predstavljalo je stigmu. Oni koji su se rodili kao nezakoniti redovito su bili u nepovoljnijem položaju od onih koji su bili rođeni u zakonitom braku. No, sva nezakonito rođena djeca također nisu bila u jednakom položaju, ni u obitelji ni u društvu. Postojali su različiti tipovi nezakonitosti. Nije bilo svejedno je li osoba rođena u konkubinatskoj vezi koja se potom mogla ozakoniti vjenčanjem ili je, pak, bila plod preljubničke ili incestuozne veze. Neka su djeca, premda nezakonita, rasla u očevom domu, neka su rasla s oba roditelja, a neke roditelji nisu priznavali ili su ih se nastojali riješiti. Neki su roditelji nastojali ozakoniti svoju nezakonito rođenu djecu, što nije uvijek bilo jednostavno, a vrlo često njihov prijašnji nezakoniti status ne bi u potpunosti bio izbrisan. Problem proučavanja djece, kako zakonite, tako i nezakonite, dijelom predstavlja potpuna šutnja izvora u kojima bi ona sama o sebi govorila, pa do saznanja o njima vrlo često dolazimo posredno. U radu će stoga biti analizirani procesi u kojima se spominju nezakonita djeca, ali ona sama ne sudjeluju u sporovima. Temelj za analizu ovog problema u istarskim komunalnim društvima od kraja 15. do sredine 17. stoljeća bit će spisi načelnika Novigradskog komuna, buzetskog notara Martina Sotolića, istarski statuti te knjige ženidbenih sporova i konkubinata Porečke biskupije iz prve polovice 17. st.

nezakonita djeca; istarska komunalna društva

nije evidentirano