hrvatski

Hrvatski jezik i održivi razvoj

U izlaganju se analizira pojam održivoga razvoja u odnosu na nematerijalnu baštinu, s naglaskom na jezik. U vremenu sveopće globalizacije ni jezik nije izvan toga procesa, što se posebno ogleda na tzv. malim jezicima, koji su u multijezičnoj Europi marginalizirani. Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju hrvatski jezik može samo formalno postati jezik međunarodne europske komunikacije, dok će stvarno biti tek jezik koji će ostvariti pravo na prijevod dokumenata. Bojazan potiče pojavljivanje pojma "bhs-jezik". U drugom dijelu izlaganja utvrđuju se posljedice jezičnoga imperijalizma koji se ogleda u dominaciji engleskoga jezika u međunarodnoj komunikaciji. Zbog poimanja engleskoga jezika jezikom kulturnoga prestiža uočava se neselektivna uporaba anglizama, kako na razini općega jezika tako i u stručnome nazivlju. Također se analiziraju sintaktičke neprilagođenice.

nematerijalna baština; hrvatski jezik; globalizacija; jezici u kontaktu; anglizmi

nije evidentirano