Hrvati i Hercegovački ustanak 1875.-1878. godine (CROSBI ID 556361)
Prilog sa skupa u zborniku | sažetak izlaganja sa skupa
Podaci o odgovornosti
Puljić, Ivica
hrvatski
Hrvati i Hercegovački ustanak 1875.-1878. godine
Osmansko carstvo se od početka XIX. stoljeća brzim koracima pretvaralo u "bolesnika na Bosporu" što je u onovremenoj Europi stvaralo tzv. "Istočno pitanje". Svaka se od europskih država nastojala na svoj način okoristiti slabljenjem Turske, a osobito Rusija i Austro-Ugarska. Osobito je bila živo zainteresirana Rusija za proširenje na balkanske pravoslavne narode. U tom pravcu su joj desna ruka za naše krajeve bile kneževine Srbija i Crna Gora koje su se željele proširiti na naše područje. Poticale su pravoslavni živalj na trajne pobune kojima je pravoslavni živalj isposlovao znatne porezne olakšice što je bilo na veliku štetu hrvatskom katoličkom pučanstvu, osobito u krajevima istočno od Neretve jer su sakupljači poreza, koji se kupio na način zakupa, obećane sume nadomirivali u katoličkim selima. Pravoslavni više nisu išli ni na gradnju putova niti su davali svoju tovarnu ni tegleću stoku za državne poslove. Pritisnuti životom "gorim od smrti" katolici su se uzalud žalili državnim vlastima pa i samom sultanu te su iz dana u dan bili sve spremniji na ustanak. Ovakvo stanje dobro je došlo Austro-Ugarskoj da učini prve korake prema zauzimanju Bosne i Hercegovine. Osokoljeni carevim putovanjem početkom 1875. god Dalmacijom uz hercegovačku granicu i pritisnuti neizdrživim turskim zulumom u drugoj polovici lipnja 1875. god. potjerali su zaptije i digli se na ustanak te tako izazvali veliku "Istočnu krizu." Međunarodna zajednica nije bila spremna da pristupi rješavanju Istočnog pitanja. Rusija se tek počela višegodišnju pripremu za sveobuhvatni rat s Turskom. Ustanak katoličkih Hrvata natjerao je Srbiju i Crnu Goru da gurnu i pravoslavne na ustanak da on ne bi krenuo u neželjenom pravcu. Kad se Austro-Ugarska pod pritiskom europskih država distancirala od ustanka, hrvatski katolički živalj se dobrim dijelom pokolebao. Ipak je, stvorivši slobodni teritorij vojvodinu Donju Hercegovinu, ustrajao u ustanku sve do odluke Berlinskog Kongresa 1878. godine da Austro-Ugarska okupira Bosnu i Hercegovinu.
Hrvati; Hercegovina; Osmansko Carstvo; Hercegovački ustanak 1875.-1878.
nije evidentirano
engleski
Croats and the Hercegowinian Rebellion 1875-1878
nije evidentirano
Croats; Hercegowina; Turkish Empire; Hercegowinian Rebellion 1875-1878
nije evidentirano
Podaci o prilogu
19-20.
2009.
objavljeno
Podaci o matičnoj publikaciji
Matković, Stjepan
Zagreb: Hrvatski institut za povijest
Podaci o skupu
pozvano predavanje
05.11.2009-06.11.2009
Mostar, Bosna i Hercegovina