hrvatski

Modeliranje epistemičke udaljenosti: glagolski pridjev radni u hrvatskome

Glagolski pridjev radni u hrvatskome se koristi u tvorbi perfekta (on je otišao), pluskvamperfekta (on je bio otišao), prvog i drugog kondicionala (on bi otišao, on bi bio otišao), futura drugog (ako budeš otišao), optativa (živio), i kao pridjev (pali anđeo). Ranije su analize pokazale da glagolski pridjev radni izriče epistemičku udaljenost (Stanojević i Geld 2005 ; Stanojević i Geld 2007). U ovome radu predlažemo model epistemičke udaljenosti izražene glagolskim pridjevom radnim. Epistemička se udaljenost zasniva na glagolsko-pridjevskoj naravi glagolskog pridjeva radnog, tj. motivirana je nestalnošću svojstva koje glagolski pridjev radni pripisuje. Takva analiza u skladu je s: (1) oblicima u kojima se glagolski pridjev radni koristi ; (2) značenjima aorista i glagolskog pridjeva trpnog u hrvatskome ; (3) strukturnim značajkama vremena u kojima se koristi (npr. neizricanjem pomoćnog glagola u 3. licu jednine povratnih glagola u perfektu: on se okupao) ; (4) sintaktičkim činjenicama iz drugih slavenskih jezika (npr. neizricanjem kopulativnih nastavaka u 3. licu jednine u poljskome perfektu ; potpunim nedostatkom pomoćnog glagola u ruskome perfektu ; varijaciji u korištenju kopule u bugarskome perfektu) ; (5) semantičkim činjenicama iz drugih slavenskih jezika (korištenje glagolskog pridjeva radnog kao renarativa u makedonskome odnosno imperceptiva u bugarskome) te (6) dijakronijskim podacima (razvojem vremena koja se tvore pomoću glagolskog pridjeva radnog i trpnog u slavenskim jezicima i balkanskom Sprachbundu).

epistemička udaljenost; glagolski pridjev radni; hrvatski jezik; slavenski jezici

nije evidentirano